Nagle vremenske promjene, nema sumnje, dijelom su mogle utjecati na to da su u utorak i srijedu tri osobe u tri grada izvršile samoubistvo, smatra neuropsihijatar i stalni sudski vještak, dr. Omer Ćemalović iz Sarajeva.

Duševne smetnje

On, međutim, ističe da je to samo jedan od uzroka samoubistava te da je opće beznađe u društvu kap koja je prelila čašu.

U Tuzli je u utorak navečer Jasmina P. M. G. (19), s adresama u Americi i u BiH, skočila sa 20. sprata hotela.

U srijedu je otac četvero djece Sead Zahirović iz Gračanice iskočio pred kamion, dok je Mevzet Murtić (24) iz Zenice otišao u smrt skočivši sa 17. sprata zgrade.

- U ta dva dana bilo je izuzetno teško vrijeme. Sve vremenske oscilacije utječu na osobe koje su sklone sucidalnim razmišljanjima i pokušajima da nasilno okončaju svoj život, a naročito su teške za osobe koje već imaju ozbiljne duševne smetnje. To im dođe kao još jedan dodatni problem tako da nije nepoznanica da je u određenim vremenskim intervalima veći broj suicida - kaže Ćemalović.

Na suicidalne misli utječu i ekonomsko-socijalna situacija, stanje u porodici, koje su većinom rasturene, kao i beznađe, koje se uvuklo među ljude.

- Najgore je beznađe. Ljudi gube nadu da će biti bolje. U ratu smo jako patili i svašta se događalo, ali smo imali nadu da će biti bolje, da će jednog dana sve proći i da ćemo humanije živjeti, ali vidite da se to sve više gubi. Ljudi koji su dali svoj dio tijela, svoje najbliže, sada vide da je to na neki način bilo uzaludno. Uviđaju da nema pravde, a pravdu svako vidi drugačije. Sve ono u šta smo na neki način vjerovali, sve je to izgubilo svoju vrijednost. Ljudima sada teško pada odlazak omladine. Stariji ostaju sami sa sobom, sa svojom samoćom. Sve su to teške situacije koje utječu na povećavanje broja samoubistava - smatra Ćemalović.

Muškarci podložniji

Prema policijskim statistikama, veći je broj muškaraca koji se odlučuju na ovaj korak.

- Muškarci su podložniji tome, vjerovatno zbog toga što imaju neki simbolično veći status u društvu i psihološki teže prihvataju slom i beznađe, odnosno nemogućnost da bilo šta promijene - kaže Omer Ćemalović.

Skok u sigurnu smrt

Na Stupu u Sarajevu prije nekoliko dana skokom s devetog sprata ubila se Ramiza Halilović (69). U sarajevskom naselju Alipašino Polje 5. maja muškarac je preživio skok s trećeg sprata, dok se 7. maja starica A. G. objesila u podrumu zgrade.

- Skakanje s velikih visina je pokušaj suicida koji će sigurno uspjeti ili bar 99 posto. Dakle, u većini slučajeva ti pokušaji završavaju smrću i zato se odlučju na takav način. Pored toga, često je i vješanje – kaže Omer Ćemalović.

Crna statistika:

218
suicida 2018. u FBiH

164
suicida 2018. u RS

Pritisak društva okidač za očajnički čin

Sociolog Ivan Šijaković kazao nam je kako kod samoubistava preovladavaju različiti motivi, od unutrašnje strukture ličnosti do okolnosti u kojima živimo, gdje pojedinac osjeća veliki pritisak zbog neizvjesne budućnosti svoje porodice, djece.

- Stanje u kojem dominiraju politički procesi, koji su oslonjeni na vjerske konflikte, nacionalne, ideološke… stvaraju, također, jednu vrstu pritiska i besperspektivnosti. Neizostavno je i to što zaostajemo u ekonomskom i tehnološkom razvoju. Potom, jedan od važnijih motiva je komešanje, odnosno velike razlike između starijih generacija i mladih, koji odlaze što dalje i traže perspektivu u nekim drugim zemljama, jer se brinu za svoju budućnost - rekao nam je Šijaković.

Potcrtao je da nema ohrabrenja koje društvo može dati, naročito u zemljama koje su pretrpjele ratove, kao što se dogodilo na ovim prostorima.