Brojni jutjuberi, influenseri, tiktokeri, a pogotovo mladi koji se koriste raznim kanalima i aplikacijama na kojima dijele svoje objave i sadržaje, nerijetko su izloženi negativnim komentarima svoje publike, psovkama, hajkama, a naročito govoru mržnje, raznim izazovima opasnim po život. Sve su češći verbalni sukobi vlasnika raznih kanala, koji nerijetko prerastaju u svojevrsne ratove u „zajednici“.
Srbijanska jutjuberica, influenserica i gejmerka Kristina Kika Đukić (22) je prošlog četvrtka sebi oduzela život. Prema pisanju tamošnjih medija, bila je voljeno lice gejmerske scene, a imala je cijelu armiju pratilaca.
Vijest o njenoj smrti odjeknula je regionom i potresla javnost, pogotovo zbog navoda da je digla ruku na sebe nakon mučne, višegodišnje borbe s maltretiranjem i nasiljem na internetu.
Ovaj tragičan slučaj je iznova podsjetio na to koliko je nasilje na internetu rasprostranjeno. Iako su mu često izložene i poznate ličnosti, ipak su najčešće žrtve mladi koji nemaju izgrađene odbrambene mehanizme da se tome odupru te su, nažalost, skloni i suicidu.
- Taj tragičan slučaj, zapravo, pokazuje koliko se mi ne snalazimo u ovom novom vremenu i okolnostima, kada imamo stalnu upotrebu modernih tehnologija, društvenih mreža, odnosno koliko se u cijeloj toj priči mladi ne snalaze - kaže nam profesor Marko Romić, specijalista traumatske psihologije.
Osvrćući se na tragični slučaj iz Srbije, Romić navodi da je, prema onome što se iznosi u medijima, djevojka imala snažan utjecaj na ogroman broj mladih osoba.
- Ako se pokaže da je zaista počinila samoubistvo zbog cyber bulinga, onda takav utjecaj, za koji kažu da ga je imala, ne znači ništa, jer nije bila u stanju da utječe na sebe. Tako da je sve to, zapravo, veoma tužno. Sve ovo nam govori da puno više moramo obratiti pažnju na takve stvari, istražiti šta se tu događa. Mi, starije generacije, ne razumijemo šta se tu događa. Vidimo i svjesni smo da nam djeca i mladi sate i sate provode na YouTubeu i sličnim kanalima, ali šta se tamo događa, ne znamo. Neka ovaj slučaj bude posljednji tragični slučaj. Svi se trebamo zamisliti i poduzeti potrebne korake, a pogotovo oni kojima su odgoj i obrazovanje prioriteti - iznosi profesor Romić.
Sandi Dizdarević, kriminalistički psiholog, upozorava na to da je sve više suicidalnih situacija u kojima mladi sebi oduzimaju živote.
- Nažalost, mnogo je faktora koji utječu na to. Cjelokupno društvo se već više od 30 godina nalazi u jednoj ozbiljnoj anomaliji, a u koju mladi ljudi upadaju. Taj sistem vrijednosti nosi enorman pritisak, s kojim se mladi, u zavisnosti od strukture ličnosti, ne mogu nositi i onda jedino rješenje vide u oduzimanju vlastitog života. Takvim osobama se treba osigurati ozbiljna psihološka pomoć, a, naravno, u cijeloj priči prevencija je najvažnija - kaže on.