Pred Apelacionim vijećem Suda Bosne i Hercegovine danas je završeno iznošenje žalbe Tužilaštva BiH na prvostepenu presudu kojom su Zijad Mutap, Hasan Dupovac, Alisa Ramić, Josip Barić i Muamer Ožegović oslobođeni krivice u slučaju “Dženan Memić”.
Oni su bili optuženi da su djelovali kao organizirana kriminalna grupa s ciljem prikrivanja dokaza o načinu na koji je Dženan Memić zadobio teške tjelesne povrede opasne po život 8. februara 2016. godine, usljed kojih je preminuo.
Bitne povrede odredaba krivičnog postupka
Državni tužioci Ćazim Hasanspahić i Dubravko Čampara su pred Apelacionim vijećem, kojim je predsjedavala sutkinja Azra Miletić, zatražili da se prvostepena presuda Suda BiH ukine zbog bitnih povreda odredaba krivičnog postupka i pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.
Tužilac Hasanspahić je, između ostalog, istakao da je u prvostepenoj presudi izvedena matematička formula u kojoj je navedeno da od 69 saslušanih svjedoka njih 29 nisu bili relevantni, pa ih Sud neće obrazlagati.
- Gdje je ostalih 40 svjedoka koji su relevantni? Osim postojanja ovakve enigme, nema truda da se navedu koji su to svjedoci. Nema ni pokušaja da se kaže: “Ovo je 40 svjedoka relevantno i njima poklanjamo vjeru.” Od njih 40 spominje se tek njih nekoliko. Mi smatramo da je svih 69 svjedoka bilo relevantno. Mi ne znamo je li iskaz Muriza Memića cijenjen, kako ćemo dalje - kazao je tužilac Hasanspahić.
Kako je dodao, u presudi se koriste samo dijelovi iz izjava svjedoka, i to oni koji su im koristili za oslobađajuću presudu. Istakao je da nije naveden dio iskaza svjedoka M10 u kojem navodi da je Hasan Dupovac nudio novac da se pronađe vozilo Renault Clio, jer se to nije uklapalo u kontekst presude i jer se želi prikazati da je Dupovac pravilno uradio.
Nema obrazloženja o materijalnim dokazima
Ćazim Hasanspahić je istakao da je suđenje trajalo godinu i da nema u presudi obrazloženja o materijalnim dokazima te da nema nijednog odgovora na prigovore koje je davalo Tužilaštvo. Tužilac je spomenuo da im je odbijen prijedlog za saslušanje dr. Kemala Dizdarevića i da je rečeno “nećemo sad, dovoljno je razjašnjeno”. U presudi, tvrdi Hasanspahić, nema nijedne rečenice o tome što nije prihvaćen ovaj svjedok.
Tužilac je naveo da se u presudi navodilo o medijskoj eksploataciji slučaja, što, po njemu, nije obavezan element. Hasanspahić je naveo da je presuda nerazumljiva, proturječna i da se ne navode ključni elementi, odnosno da je trebalo navesti imena saslušanih svjedoka.
Tužilac Dubravko Čampara istakao je da je prva odluka Suda bila kada je prihvaćena nadležnost, da je riječ o najsloženijem predmetu zbog kojeg je izgubljeno povjerenje u niže sudove i tužilaštva.
- Sudija je rekao da je vrlo složen i kompliciran postupak, a svaki put smo morali detaljno obrazlagati zašto je neki svjedok bitan, stalno smo prekidani, govoreno nam je da požurimo i da nešto nije bilo relevantno. Jedini put kada nismo prekidani, bile su završne riječi - istakao je tužilac Čampara.
Gostovanje sudije na televiziji
Govorio je o sastajanju predsjedavajućeg Vijeća sudije Branka Perića s opunomoćenikom oštećenih te naveo da je nakon presude sudija Perić na N1 televiziji obrazlagao da to nije bio složen predmet i da je to predmet koji se koristi u političke i medijske svrhe.
- Otkud mu pravo da govori da se predmet koristi u političke i medijske svrhe? Je li na osnovu toga donio presudu? Je li na osnovu činjenica iz medijskih izvještavanja? To sudija sebi ne može dopustiti. Tužilaštvo smatra da je učestvovao sudija koji se morao izuzeti u ovom postupku, mislimo ovdje na predsjedavajućeg Vijeća - kazao je Čampara.
Istakao je da se presuda sastoji od naslova o medijskom izvještavanju, na šta, kako je rekao, ”ide polovina presude”.
Tužilac Hasanspahić je istakao da se ne uzima u obzir da se Zijad Mutap našao na svim ključnim mjestima i da je izdavao naredbe koje su izvršavane. Zapitao se zašto se nije komuniciralo s oštećenim Murizom Memićem, koji je izgubio sina.
Tužilac Čampara je podsjetio na izjave svjedoka kojima je Zijad Mutap, u saradnji s Hasanom Dupovcem, naredio da “dovezu Renault Clio i da će biti plaćeni, da neće imati problema s policijom, samo da nikog ne ubiju”.
Čampara je utvrdio da se takva nezakonita radnja ne može shvatiti, a da nije u pitanju neki motiv. Govoreći o izuzetim snimcima s kuće Šerifa Konjevića i Kuvajtske ambasade, tužilac Čampara se zapitao gdje su ti snimci i zašto ih Dupovac nije dao tužiocu, ako nije bilo umišljaja.
Čampara je kazao da je Tužilaštvo s džempera Alise Ramić, koji nije izuzeo Josip Barić, moglo kroz DNK doći do izvršioca. Jedina stvar koju je Vijeće usvojilo jeste da su namjerno izbrisani snimci videonadzora hotela “Kristal”, a jedino je Muamer Ožegović znao o čemu se radi, ali je rečeno u presudi da nema dokaza da je on to uradio.
Vještaci i svjedoci govore da nema amneziju
- Dijete nije ubijeno u šumi na Trebeviću, nego u gradu, zajedno s osobom koja je stajala pored njega. Vještaci i svjedoci govore da nema amneziju osoba koja je bila tamo i da zna šta se desilo, ali neće da kaže i zato smo mi ovdje i zato to traje sedam godina i zato je izgubljeno povjerenje u pravosuđe i policiju. Vijeće treba tu osobu da tretira kao osobu koja krije počinioca - kazao je na kraju Čampara.
Odbrane su bile jedinstvene u stavu da se treba odbaciti žalba Tužilaštva kao neosnovana.
Advokatica Nina Kisić, koja zastupa Zijada Mutapa, kazala je da je Tužilaštvo imalo dosta vremena da traži izuzeće sudije, ali da to nije uradilo. Istakla je da je 80 posto dokaza odbrane identično dokazima Tužilaštva te se zapitala zašto imaju prigovore na svoje dokaze.
Advokat Goran Dragović kazao je da nije istina da u presudi nisu navedena imena svjedoka. Također je naveo da je vozilo Renault Clio 21. marta 2016. izbačeno iz istrage jer je utvrđeno da nema veze s događajem. Zbog toga, kako je rekao, nije ni korišteno kao dokaz. Dragović je istakao da je logično da se Zijad Mutap nalazio na svakom mjestu jer je njegovo dijete bilo povrijeđeno. Također je podsjetio na izjave vještaka i ukazao da Sud nije mogao izvan razumne sumnje utvrditi da se Alisa Ramić mogla sjećati događaja.