Posljednje statistike govore da je broj krivičnih djela nasilje u porodici u prošloj godini smanjen u odnosu na 2021.godinu. Tako je u 2021.godini, prema podacima Federalne uprave policije (FUP) evidentirano 940 krivičnih djela nasilje u porodici, a u prošloj godini 911 za koje je prijavljeno 912 osoba. Među prijavljenima , njih 383 su povratnici u vršenju krivičnog djela i šest maloljetnika, a 489 osoba je lišeno slobode.

Tragičan ishod

No, dok statistika bilježi pad, dotle je, kako to i stručnjacim iznose, nasilje u porodici često skriveno i nevidljivo, a time i mnogo opasnije. Štaviše, nasilje u porodici sve je brutalnije i, nažalost, nerijetko završava tragičnim ishodom.

Eklatantan primjer za to je slučaj iz Sarajeva od 4.jula 2021.godine, kada je Eldin Hodžić usmrtio svoju suprugu Almu. On je već nakon tri mjeseca od vjenčanja u januaru 2017.godin počeo s psihičkim i fizičkim zlostavljanjem supruge, koja se na kraju s djetetom odvojila od njega i otišla roditeljima.

U policiji i u centrima za socijalni rad postoje brojne prijave koje je nesretna žena podnosila protiv supruga i usljed čega je reagirao i Općinski sud, zabranom prilaska, praćenja i kontaktiranja, no, on se nije obazirao na to sve do kobnog dana kada je svoju suprugu usmrtio.

Da se nasiljem ne bavimo sistematski i da je neophodno da se društvo ovim problemom počne baviti od vrtićke dobi pa nadalje slaže se profesor traumatske psihologije, Marko Romić. On smatra da je neophodna prevencija koja bi, kako kaže, podrazumijevala širi spektar djelovanja u više razlilčitih područja i pravaca.

- Kada govorimo o nasilju u porodici, najčešće su žrtve, a to kažu i statistike, žene i djeca, a vrlo rijetko su to muškarci. Naše žene su u najvećem broju slučajeva i dalje nedovoljno osnažene u svakom smislu, a u prvom redu, mislim na ekonomski, jer, mnoge od njih su na ovaj ili na onaj način ovisne o mužu i neke objektivno, a i subjektivno misle da nemaju kuda, pa su prinuđene trpiti svake oblike nasilja. Naša tradicija, nadalje, ima vrlo značajan utjecaj, ali u smislu da zapravo žene uvjerava kako trebaju trpiti i da je to nešto što s gotovo podrazumijeva. Dakle, neophodno je osnaživanje žena, najprije, u ekonomskom smislu, a onda u svakom drugom, od socijalnog do psihološkog- objašnjava prof.Romić.

Začarani krug

- Mnogi nasilnici se osjećaju inferiorno iz raznih razloga, između ostalog, što nisu ostvarili svoje želje, ciljeve itd. I to ima veze sa općim ekonomskim stanjem u društvu, jer ta loša ekonomska situacija proizvodi nezadovojstvo u ljudima što dalje vodi ka konfliktima, a konflikti nasilju i to je začarani krug- naglašava prof.Romić.

Znaju biti prikriveni

Na pitanje ko su nasilnici teško je, kaže on, odgovoriti. U principu, širok je dijapazon od velikog broja ovisnika raznih vrsta, alkoholičara,narkomana, kockara, do onih koji su oboljeli od PTSP-ija ili sličnih poremećaja. Naš sagovornik ističe da nasilnici zanju biti i prikriveni, odnosno, da su to fini, uglađeni ljudi, ali, iza te „fasade“ kriju se strašni nasilnici.