Vrhovni sud Federacije BiH ukinuo je prvostepenu presudu Kantonalnog suda u Tuzli kojom je Beriz Kabilović osuđen na 20, a Armin Halilović na sedam godina zatvora, potvrđeno je za „Avaz“ iz ove pravosudne institucije.

Prema riječima portparolke Vrhovnog suda FBiH Ilhane Tahmaz-Jamak, predmet je vraćen Kantonalnom sudu Tuzla na ponovno suđenje.

Pokušaj ubistva

U međuvremenu, Beriz Kabilović, vođa jedne od ozloglašenih kriminalnih grupa u Tuzli, ostaje u pritvoru. Sjednica na kojoj su razmatrane žalbe održana je početkom aprila ove godine.

Ranije su pravomoćno osuđeni članovi grupe: Elvis Hamzić, kojem je izrečena kazna zatvora u trajanju od osam godina, te na različite kazne zatvora Selver Salimović, Alen Jahić i Amir Lisičić.

Inače, Kabilovićeva grupa sumnjiči se za reketiranje tuzlanskih ugostitelja, pokušaje ubistava, pranje novca, ucjene, trgovinu drogom i nasilničko ponašanje.

Kabilović je optužen za organizovani kriminal u vezi s krivičnim djelima dogovor za učinjenje krivičnih djela, pripremanje krivičnog djela i podstrekavanje na ubistva, ugrožavanje sigurnosti, nasilničko ponašanje, u sticaju s produženim krivičnim djelom iznuda.

Tuzlansko podzemlje čiji je Beriz Kabilović bio nezvanični vladar značajno je uzdrmano provođenjem policijske akcije „Scarface“ 2019. godine. Grupa je tada razbijena, a privedeno je čak 14 osoba osumnjičenih za kriminal koji su provodili od 2014. godine.

Reketirali gazde

Kako je u optužnici navedeno, ova organizirana grupa osumnjičena je da je reketirala barem 40 poslovnih objekata, u koje bi došli nudeći usluge svoje zaštitarske agencije “Wolves” (vukovi). Ukoliko bi vlasnik odbio, oni bi u narednih nekoliko dana došli u kafić, izazvali nered, porazbijali inventar i verbalno prijetili, te se ponovo vratili s ponudom da štite taj kafić.

S vlasnikom bi potpisivali ugovor o 24-satnoj zaštiti, ali u realnosti u tim objektima nisu uopće provodili vrijeme. Reket se po jednom objektu kretao od 100 do 1.700 KM, a na ovaj način su “zaradili” najmanje 123 hiljade KM. Među reketiranim objektima su bile čak i ćevabdžinice, ali i građevinska preduzeća.

Fiktivni dužnici

U optužnici su bila navedena i dva slučaja kada je Kabilović sa svojim saučesnicima na osnovu fiktivnog duga od pojedinaca za koje su znali da imaju novac tražili da im daju po nekoliko hiljada KM. U jednom slučaju se radilo o osobi koja je radila u Afganistanu, za koju je Kabilović čuo da ima novca, te od koje su kasnije tražili da im od svake plaće izdvoji određenu sumu novca.

Grupa je planirala preuzimanje kontrole nad Banovićima zbog čega su se sumnjičili i za pokušaj likvidacije najmanje trojice tamošnjih kriminalaca