Serija dojava o postavljenim eksplozivnim napravama ili bombama na mjestima masovnijeg okupljanja uznemirila je građane Kantona Sarajevo, a policijske odjele zadužene za kontradiverzione preglede maksimalno mobilizirala.
Nakon prijetećeg e-maila, koji je u ponedjeljak paralizirao Aerodrom Sarajevo, a za koji se nakon provjera ispostavilo da je lažan, jučer su slične dojave o postavljenim bombama stigle i na adrese sarajevskih tržnih centara.
Efikasna istraga
Kako saznaje “Avaz”, e-mail s istim sadržajem upućen je oko četiri sata ujutro na adrese svih tržnih centara, da bi tokom dana, nakon što su ih radnici primijetili naknadno, bila izvršena evakuacija i započet KDZ pregled u SCC-u, Importanne Centru i Aria Mallu.
- Ovakav modus operandi izvršenja aktueliziran je posebno nakon početka rata u Ukrajini. Kada je riječ konkretno o dešavanjima u Sarajevu, to može biti metoda specijalnog ratovanja iz napadaču poznatih razloga, ali, s druge strane, može biti i obična šala – kaže za “Avaz” v. d. načelnika Odjeljenja za borbu protiv kompjuterskog kriminala FUP-a Saša Petrović.
Do trenutka našeg razgovora MUP KS nije zatražio pomoć u istrazi kolega iz FUP-a, čije je Odjeljenje za borbu protiv kompjuterskog kriminala postizalo vrlo dobre rezultate u sličnim slučajevima ranije.
Petrović očekuje da će istraga biti efikasna, jer svako odgađanje može uzrokovati gubljenje dokaza u digitalnom obliku.
Ekonomska šteta
- Mi dok smo radili, identifikovali smo osumnjičene. Istina, jedan dio osoba je u sličnim situacijama samo kopirao sadržaj i nastavljao sa slanjem ovakvih e-mailova.
Ako je riječ o metodama specijalnog ratovanja, onda, osim uznemirenja građana, njihov cilj može biti nanošenje ekonomske štete, blokada rada i one predstavljaju samo dio ukupnog napada, pa je potrebno pratiti cijelu sliku – ističe Petrović.
Izazivanje haosa
Ovi događaji teško se mogu smatrati pukom slučajnošću, kazao je za “Avaz” profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA Nedžad Korajlić.
- Ovakvi slučajevi često izazivaju sumnju na koordinirane aktivnosti, posebno kada se odvijaju u kratkom periodu i na ključnim lokacijama poput aerodroma i tržnih centara. Oni mogu biti dio šire strategije zastrašivanja ili testiranja sigurnosnih protokola, a ponekad ih koriste i pojedinci ili grupe, kako bi izazvali haos, bez stvarne namjere da postave eksplozivne naprave. Sigurnosne službe sigurno provode detaljnu istragu kako bi ustanovile motive i moguće poveznice među incidentima – kaže profesor Korajlić.