Prva posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Evropi pokazala je kako svijet ulazi u novu fazu svjetskog poretka.

Trump nije pretjerano iznenadio nikoga, kada je optužio Njemačku za "nefer" trgovinske odnose, što je izazvalo reakciju njemačke kancelarke Angele Merkel, koja je izjavila kako se Evropljani više ne mogu potpuno oslanjati na SAD. Međutim, nije Merkel tu mislila samo na trgovinske odnose. Problem je mnogo dublje prirode.

Novi američki predsjednik je i tokom svoje predizborne kampanje najavljivao zahlađivanje odnosa s Njemačkom, čiju je kancelarku optuživao da je "uništila Njemačku".

Pobjedom Trumpa na izborima u SAD, izlaskom Velike Britanije iz Evropske unije, naglim rastom moći Rusije i Kine, te migrantskom krizom i pojavom Islamske države, počela je nova polarizacija svijeta, stari savezi se raspadaju, a na horizontu se pojavljuju novi.

Izjava Angele Merkel kako "EU više ne može u potpunosti računati na Veliku Britaniju i SAD" pokazuje kako sve veći jaz između kontinentalne Evrope i SAD pa donekle i Velike Britanije.

Jasno je kako se proevropske snage okupljalju oko Merkelove i njenog najmoćnijeg saveznika, novog predsjednika Emmanuela Macrona, dok je s druge strane više nego jasno kako Trump i nova američka administracija nisu na strani EU, već, naprotiv, otvoreno se zalažu za njen raspad. Vrijedi svakako podsjetiti da je Trump među prvima čestitao Velikoj Britaniji izlazak iz EU nakon Brexita.

Novi franko-germanski savez čini pokretačku osovinu uzdrmane ali i dalje veoma moćne Evropske unije, kojoj su jako bliski i neki američki saveznici, kao na primjer Kanada, čiji se premijer Justin Trudeau bez imalo ustezanja stavlja na stranu EU i protivi politici Bijele kuće.

S druge strane, Trump je očito odlučio napraviti novi svjetski poredak, pa tako SAD polako, ali sigurno, ostaju bez podrške u dobrom dijelu Evrope, prije svega Njemačke i Francuske, ali stiču nove saveznike u liku populističko desničarskih struja širom Starog kontinenta.

Trump je veoma jasno stavio do znanja kako za američke saveznike i dalje smatra države kao što su Saudijska Arabija (kojoj je tokom nedavne posjete prodao oružje u vrijednost višoj od 100 milijardi dolara, pa nije ni čudo što gaji dobre odnose, op.a.) i vjerovatno najveći američki saveznik, Izrael.

Naravno, sve to pomno prati moćni Vladimir Putin i njegova Rusija, koja se na velika vrata vraća kao svjetska velesila. 

Rusija ima dobre odnose i savezništvo s centralno-azijskim državama, nekadašnjim članicama SSSR-a, Iranom i Sirijom, te svakako traži nove saveznike po Evropi, a Trumpova retorika i diplomatske aktivnosti kao da je režirao sam Putin. Svakako vrijedi spomenuti i sve bolje odnose između Rusije i Turske, koja, iako članica NATO-a, sve više gleda ka Moskvi.

Rusko aneksiranje Krima i rat u Ukrajini, upalili su alarme širom Evrope, pogotovo u baltičkim državama i Poljskoj, gdje raste strah od ruske invazije. Historija je pokazala da Litvanci, Estonci, Latvijci i Poljaci ne strahuju bez razloga, pa je zajedništvo unutar EU i NATO-a potrebnije nego ikada. Međutim, s tim se ne slaže Donald Trump.

Naime, na nedavno okončanom samitu NATO-a u Briselu, Trump je odbio potvrditi član 5 Statuta NATO pakta u kojem se navodi sljedeće:

"Ukoliko jedna članica NATO saveza bude napadnuta, to je napad na cijeli savez i sve članice su dužne pomoći državi koja je napadnuta".

Trumpovo odbijanje da ratificira ovaj član podiglo je sumnju u to da bi Amerika uskočila u pomoć, naprimjer Estoniji, ukoliko je Rusija odluči napasti.

Evropljani imaju svako pravo biti ljuti na Trumpa zbog ovog. Naime, član 5 NATO saveza aktiviran je samo jednom u historiji i to 11. septembra 2001. godine, kada je napadnuta - Amerika!

Tada je kompletan NATO pakt stao na stranu SAD, te pomogao u invaziji na Irak i Afganistan, što je bio plan tadašnjeg predsjednika Georga Busha za "eliminaciju terorizma". Ipak, američki stratezi su se grdno prevarili u procjeni, pa su invazijama na Irak i Afganistan samo pospješili uspon Islamske države, Al-Qaide, talibana i drugih ekstremističkih organizacija.

Međutim, danas je situacija sasvim drugačija. Predsjednik glavne članice i osnivača NATO-a tvrdi da je ovaj savez "zastario", te da članice trebaju više ulagati u oružje, s čim se ne slaže ostatak saveza, pa je i njegova budućnost pod velikim znakom pitanja, barem u sadašnjem formatu i sastavu.

S druge strane, sve su glasniji navodi o misterioznim vezama Trumpa s Kremljom, pa je njegov zet Jared Kushner pod istragom zbog navodnih veza sa ruskim zvaničnicima, koje Amerikanci optužuju da su uticali na predsjedničke izbore i pomogli Trumpu da pobijedi.

Trump traži nove saveznike, već ih je našao u Saudijskoj Arabiji i Izraelu, te ultradesničarskim snagama širom Evrope i svijeta. Međutim, vladajuće garniture na to ne gledaju blakonaklono.

Kriza sa Sjevernom Korejom donekle je zbližila Južnu Koreju i Japan, s jedne, te SAD s druge strane, ali Trump i dalje tvrdi da Korejanci i Japanci za svoju savezništvo s Amerikom trebaju plaćati, a to u Seulu i Tokiju i ne pomišljaju napraviti.

Ništa bolja nije situacija ni sa jedine dvije države s kojima se SAD graniči.

Kako smo već rekli, Trudeau i Kanada ne gledaju niti malo blagonaklono na politiku Bijele kuće prema imigrantima, klimatskim promjenama, odnosu prema Siriji i Iraku..., dok je situacija na jugu SAD još gora.

Trump odavno ponavlja kako će na granici s Meksikom podići zid, a južni američki susjed polako gubi strpljenje sa Trumpovom retorikom, pa su odnosi između Meksika i SAD na najnižoj razini u historiji.

Ipak, iako se situacija na globalnoj političkoj sceni mijenja, još je mnogo toga nepoznanica.

Nejasno je kakva je budućnost NATO-a i EU, kakav će odnos imati Velika Britanija sa ostatkom Evrope, hoće li Turska i službeno okrenuti leđa Zapadu i NATO-u te ući u otvoreni savez s Rusijom, hoće li se Putin odlučiti da Rusiji pripoji još neki dio bivšeg SSSR-a i kako bi u tom slučaju reagirali NATO i SAD, da li će neki tradicionalni američki saveznici okrenuti leđa Washingtonu, kao što su Njemačka, Francuska, Italija, Turska, Japan, Južna Koreja, Kanada, Meksiko...

Pitanja je, zaista, mnogo, ali je jedno barem jasno. Dobrodošli u novi svjetski poredak.