Na današnji dan 1949. godine, na poligonu u Semipalatinsku, u Kazahstanu, u sedam sati ujutru detonirana je „Prva munja“, prva sovjetska nuklearna bomba.
Plutonijumska bomba RDS-1, poznatija kao „Prva munja“, rađena je od 1946. na Institutu „Kurčatov“ u Moskvi, u to vrijeme poznatom samo kao „Laboratorija broj 2“, osnovanom 1943. s ciljem proizvodnje atomskog oružja.
Na bombi su, pored ostalih, radili i čuveni fizičari Igor Kurčatov, Pjotr Kapica i kasniji dobitnik Nobelove nagrade za mir Andrej Saharov.
Projekt je u početku bio pod kontrolom ministarstva vanjskih poslova, ali je napredak značajno ubrzan kada ga je 1945. preuzelo ministarstvo unutarnjih poslova i njegov šef Lavrentij Berija.
Veliki dio tehničkih detalja je dobiven od njemačkih naučnika ili putem špijunaže američkog projekta „Menhetn“, a po tipu je bila implozivna, baš kao i američki „Debeljko“, bomba bačena na Nagasaki.
Uspješan test atomske bombe je iznenadio SAD, koje su očekivale da SSSR neće doći u posjed nuklearnog oružja prije 1953. godine.
Prva munja
Prikupljeni podaci nakon testiranja pokazali su za 50 posto razorniju snagu bombe nego što su naučnici očekivali.
Amerikanci su „Prvu munju“ nazvali Džo-1, po sovjetskom lideru Josifu Staljinu.