Njemačka je i dalje u političkoj pat-poziciji jer je kancelarka Angela Merkel i u utorak ponavljala da ne želi manjinsku vladu uz koju ne ide parlamentarna većina, dok se predsjednik Frank-Valter Štajnmajer (Frank-Walter Steinmeier) nećkao da raspiše nove izbore.
Usred svega toga, iz stranke Zeleni stižu komentari koji dolivaju ulje na vatru. Tvrdi se, naime, da su liberali tendenciozno stavili tačku na postizborne pregovore o vladajućoj koaliciji u namjeri da Merkelovu sruše sa vlasti! Naime, Jurgen Tritin (Jürgen Trittin), političar Zelenih izjavio je u utorak da lider FDP Kristijan Lindner (Christian Lindner) nije ni imao namjeru da njegova partija saučestvuje u novoj vlasti.
Unutar vrha Demokršćanske stranke nema saglasnosti oko toga koje je od dva zla manje, novi izbori ili manjinska koalicija.
Zamjenik predsjednika parlamentarne frakcije Arnold Vac suprotno Merkelovoj, smatra da je rješenje u koaliciji raspoloženih da vladaju bez obzira na to da li imaju parlamentarnu većinu. Nije sasvim isključeno - uprkos izričitim tvrdnjama šefa socijaldemokrata Martina Šulca (Martin Schulz) - da će njegov sutrašnji razgovor sa Štajnmajerom ipak donijeti dogovor o takozvanoj velikoj koaliciji između demokršćana i socijaldemokrata.
U međuvremenu, već je određen termin održavanja novih izbora - to je 22. april. Prije toga bi, međutim, Štajnmajer trebao da da znak za start ponovljenog izbora kancelara. Velikih vremenskih ograničenja nema, ali tri izborna kruga u Bundestagu moraju biti održana u rasponu od 14 dana. Ako Merkelova bude ponovo u igri i recimo, tek u trećem krugu dobije relativnu većinu, predsjednik bi mogao da je razriješi dužnosti u roku od sedam dana.
Od tog momenta nadalje, raspored je precizan. Ustav predviđa da novi izbori moraju da se održe u roku od 60 dana. Najkasnije 69. dana prije izbora, sve stranke moraju da predaju svoje izborne liste. Posljednji dan za obavještavanje birača je 21. dan uoči izbora.
