Britanska premijerka Tereza Mej (Theresa May) danas treba objaviti ko je odgovoran za trovanje bivšeg dvostrukog agenta Sergeja Skripala, izjavio je, kako tvrdi agencija TASS, britanski ambasador u Moskvi Lari Bristov (Laurie Bristow) nakon susreta sa zamjenikom šefa ruske diplomatije Vladimirov Titovim.

Bristov je također rekao da Britanija još uvijek od Rusije očekuje obrazloženje kako je nervni agens korišten za napad na Sergeja Skripala i njegovu kćerku, prenosi RSE.

Ruski zvaničnici su predali i protestnu notu britanskom ambasadoru. Prethodno je rusko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo da britanska prijetnja, da će biti kažnjeni sa sankcijama zbog trovanja bivšeg ruskog špijuna, neće ostati bez odgovora. Kako su naveli, optužba o ruskoj umiješanosti je lažna i predstavlja provokaciju.

"Bilo koja prijetnja "sankcijama" protiv Rusije neće biti ostavljena bez odgovora", navodi se u saopćenju Ministarstva vanjskih poslova i dodaje: "Britanska strana to treba razumjeti".

Britanska premijerka je zatražila od Rusije da se osigura kompletan uvid u program proizvodnje nervnog gasa Novičkov i da to preda Organizaciji za zabranu hemijskog oružja (OPCW). Nakon što im budu dostavljeni podaci, razmotrit će ih te odlučiti o njihovim narednim koracima, objavio je "The New York Times".

To bi moglo uključivati protjerivanja nekih ruskih diplomata kao što je Britanija uradila nakon što je otrovan Sergej Litvinenko 2006. godine, ali i strožije sankcije. Problem je očigledno u tome što Rusiju ne zabrinjava protjerivanje njenih diplomata niti drugi vid sankcija.

Posljednji skandal narušio je ionako loše odnose Velike Britanije i Rusije i postavlja se pitanje šta bi se moglo događati u narednom periodu, piše The Guardian.

Tvrdnje britanske premijerke Tereze Mej da je vjerovatno Rusija odgovorna za napad na bivšeg špijuna, dovode englesko-ruske odnose u najgori položaj još od krize 1980. godine.

Povjerenje između Velike Britanije i Rusije godinama nedostaje i vjerovatnije je da će ruski ambasador u Velikoj Britaniji Aleksandar Jakovenko reći kako je Rusija žrtva medijske špijunske groznice.

List ocjenjuje i da je Velika Britanija već dugo bila anti-ruski predvodnik u Evropi, kao i da ni na sastanku ministra vanjskih poslova Borisa Johnsona s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom u Moskvi u decembru nije postignut napredak.

Mnogi eksperti kažu da su sankcije EU vjerovatno smanjile stopu rasta u Rusiji za svega jedan posto prošle godine. U nedavnom izvještaju, estonska obavještajna agencija tvrdila je da ruski predsjednik Vladimir Putin "koristi" zapadne sankcije kako bi se zaštitio od kritike neuspjele ekonomske politike.

Trovanje ruskog dvostrukog agenta u britanskom gradiću predstavlja interesantno štivo za evropske zemlje, ali će zato mnogi zapadni političari biti vođeni većim strateškim odlukama, uključujući odnose prema Siriji, Iranu, Ukrajini i trgovini, ocjenuje The Guardian. I američki predsjednik Donald Tramp je također bio spreman da sankcionira Putina zbog navodnog uplitanja u američke izbore 2016. godine.

Istovremeno, NATO bi mogao pojačati strateški pritisak na Moskvu time što će ubrzati uvjetni prijem Ukrajine u Alijansu kroz usaglašavanje akcionog plana za članstvo. Slično ohrabrenje anti-ruskih političkih snaga može se ponuditi na Balkanu, ključnoj oblasti konflikta s Rusijom. Velika Britanija predsjedava samitom na zapadnom Balkanu ovog ljeta, i to bi mogla koristiti kao sredstvo za podsticanje strana koje se bore protiv utjecaja Moskve.

O Novičoku, ruskom nervnom agensu, koji je, kako tvrde istražitelji, oružje u pokušaju ubistva Sergeja Skripala i njegove kćerke Salisburi, piše i Washington post.

Zahvaljujući tom agensu, uspio sam vidjeti unutrašnjost sobe za ispitivanje u Lefortovu, starom zatvoru KGB-a na istočnoj strani Moskve i bilo je to 1993. godine, napisao je u tekstu Will Englund.

Rusi nisu bili zadovoljni što sam napisao članak godinu dana prije nego što je otkriven Novičok.

Ovaj nervni agens tada je bio tajna, a i posebno osjetljiva tema, zato što se Sovjetski Savez, pod Mihailom Gorbačovim, odrekao upotrebe i proizvodnje hemijskog oružja.

Njegovo postojanje otkriveno je zahvaljujući skrupulama hrabrog naučnika po imenu Vil Mirzaianov, koji je radio u državnom naučnom Institutu za istraživanje organske hemije i tehnologije.

Autor "Washington Posta" opisuje da su Mirzaionov i naučnik Lev Fiodorov došli kod njega u kancelariju. Mirzaionov je, kako prenosi autor, bio bijesan zbog tajnog naoružanja i htio je da izađe u javnost u vezi toga. Dvojica naučnika su mi rekla da su dogovorili objavljivanje članka narednog dana u novinama "Moskovske novosti", napisao je. Ali, smatrali su da će sebi obezbijediti sigurnost tako što će priču plasirati i negdje na Zapadu.

Rekli su mi, piše Englund, da Rusija ima nervni agens koji je 10 puta moćniji od nervnog agensa VX kao i da se rad na njemu nastavlja. Napisao sam priču tog dana nakon što sam provjerio te tvrdnje sa zapadnim stručnjacima, koji su blago rečeno bili skeptični.

Međutim, narednog mjeseca pronašao sam nekoliko naučnika koji su radili u pomenutom Institutu i uz pomoć toga napisao potpuniju priču o novom agensu nazvanom Novičok 5, napisao je novinar "Washington Posta".

Saznao sam, dodaje on, da je istraživanje o Novičoku započeto 1987. godine, iako je Sovjetski Savez rekao da će jednostrano zaustaviti sve svoje programe hemijskog oružja.

Autor navodi da je 1993. godine naučnik Mirzaianov uhapšen i optužen za otkrivanje državnih tajni, kao i da mu nije bilo dozvoljeno da zna specifičnosti optužbe, koja je i bila državna tajna.

Umjesto toga, pozvan je na saslušanje kod strane agencije koja je naslijedila KGB. Tada su, piše, pokušavali da od njega iznude iskaz koji bi mogao da koristi protiv Mirzaianova.

Mjesecima kasnije, kada je Mirzaianov bio na suđenju, a ruska vlada očajnički tražila izgovor za odbacivanje optužbi protiv njega, Sjedinjene Države i Njemačka vršile su pritisak na Moskvu zbog tog slučaja. Mironov je iskoristio priliku da kaže da zapisnik sa saslušanja ne odgovara istini a Mirzaianov je izašao kao slobodan čovjek.