Veliki dogovor između "Bajera" i "Monsanta" izgleda da polako, ali sigurno napreduje. U ponedjeljak je američko Ministarstvo pravde odobrilo ponudu njemačke farmaceutske kompanije za kupovinu proizvođača sjemena iz SAD vrijednu 62,5 milijardi dolara.
Akcije "Bajera" skočile su skoro za pet procenata u utorak, nakon izvještaja da je Ministarstvo odobrilo kupovinu "Monsanta", javio je Reuters.
"Bajer" se složio da proda dodatnu imovinu BASF-u i načini koncesije povezane sa digitalnom agrikulturom, saopćeno je.
Dvije kompanije su prvi put objavile potencijalni dogovor u septembru 2016., navodeći da će to pojačati agrikulturna istraživanja i inovacije.
- Do 2050. imat ćemo 10 milijardi ljudi u svijetu i potražnja za hranom će se udvostručiti. Suština je u tome da će biznis kombinacija "Monsanta" i "Bajera" omogućiti kompanijama da investiraju i prave inovacije, a trebat će ih što više kako bi se udvostručila nabavka hrane u svijetu – rekao je Rob Frejli (Fraley), glavni tehnolog "Monsanta" prošle godine.
Međutim, farmeri nisu tako sigurni.
- Oni govore upravo suprotno od onog u šta većina ljudi u ovoj industriji vjeruje – rekao je Klej Govijer (Clay Govier), farmer iz centralne Nebraske.
Govijer je peta generacija na porodičnoj farmi od 1.200 hektara, na kojoj se uglavnom uzgajaju kukuruz i soja. Farma je koristila "Monsantove" proizvode najmanje 12 godina, a porodica Govijer očekuje da će cijene sjemena i hemikalija "skočiti" nakon spajanja sa "Bajerom".
Veličina ugovora Bajer-Monsanto, najvećeg spajanja objavljenog 2016. nakon AT&T-Tajm Vornera, znači da kompanije moraju dobiti odobrenje od vlasti u 30 zemalja.
Prošlog mjeseca ugovor je dobio antitrustovsko odobrenje u Evropskoj uniji. Očekivano je bilo i "zeleno svjetlo" u SAD, s obzirom da su izvršni direktori "Bajera" i "Monsanta" Verner Bauman (Werner Baumann) i Hju Grant (Hugh) posjetili američkog predsjednika Donalda Trampa (Trump) prije nego što je ušao u Bijelu kuću i u saopćenju naveli da su njih trojica imala "veoma produktivan sastanak" u Kuli Tramp.
Tada su kompanije objavile svoj plan da potroše 16 milijardi dolara na istraživanje i razvoj širom svijeta tokom šest godina – u prosjeku 2,67 milijardi godišnje.
Ali, budžeti otkrivaju da su dvije kompanije već potrošile 2,59 milijardi dolara godišnje od početka 2017., pa kombinirano povećanje u fondovima dođe manje od 500 miliona dolara na šest godina.
- Da skratimo – ove kompanije žele da naprave više novca, žele da podignu cijene. Nijedna kompanija u ovoj industriji ne treba ove dogovore kako bi došlo do inovacija – kaže agrikulturni analitičar investicione grupe CLSA Amerikas Mark Koneli (Marc Conelly).
Ovom fuzijom nastao je najveći svjetski proizvođač sjemena, pesticida i genetski modificiranih usjeva, koji će biti lider na tržištu u Evropi, Aziji i SAD i čime je praktično dobio ulogu monopoliste na svjetsku proizvodnju hrane, s obzirom na to da bi imao udio u trećini ukupnog tržišta.
"Monsanto" godinama prati izuzetno loša reputacija. Proglašen je za najnepopularniju kompaniju na planeti i nalazi se pod konstantnim optužbama da proizvodi pesticide i GM sjemena koja izazivaju rak kod ljudi.
Uz lošu reputaciju koju farmaceutska industrija generalno uživa, spajanje sa omraženim GMO gigantom kritičari vide kao novu šansu za uvećanje njihovih prihoda nauštrb ljudskog zdravlja.
Hrana i lijekovi, dvije ključne industrije za opstanak čovječanstva, izazivaju veliko nepovjerenje kod stanovništva, a ljudi strahuju da ih velike kompanije namjerno truju zarad profitabilnih istraživanja i proizvoda.
