Kineski predsjednik Si Đinping (Xi Jinping) pokazao je svu moć kineske mornarice na do sada najvećoj mornaričkoj smotri u historiji te zemlje, a pred skoru mornaričku vojnu vježbu u Tajvanskom tjesnacu.

Si je u vojnoj uniformi, s palube razarača, održao smotru ukupno 48 ratnih brodova, 76 aviona i više od 10.000 vojnika i mornara u blizini luke Sanja, u Južnom kineskom moru, koje je inače predmet teritorijalnog spora Kine i njenih susjeda.

48 ratnih brodova, više od pola napravljeno u posljednjih pet godina

O Sijevim vojnim ambicijama svjedoči podatak da je više od pola brodova koji su učestvovali na smotri izgrađeno u pet godina, otkad je ovaj sve moćniji kineski vođa došao na vlast. Među brodovima bio je i nosač aviona "Liaoning", javila je kineska novinska agencija "Xinhua". 

Kina već dvije decenije gradi mornaricu ''Plave vode'', koja bi bila sposobna projicirati silu u Indijski i Tihi ocean, koji okružuju kineske ekonomske interese u Africi, na Bliskom istoku i u jugoistočnoj Aziji, piše "Bloomberg". Nadalje, Kina je lani porinula svoj prvi nosač aviona napravljen u toj zemlji.

Ovaj trend sve više zabrinjava i američku vojsku. Admiral Heri Heris (Harry Harris), komandant američke pacifičke komande, u februaru je upozorio Kongres da bi ''impresivan razvoj kineske vojske uskoro mogao izazvati SAD u gotovo svakom domenu''. 

Si: Izgradit ćemo mornaricu svjetske klase

Si je pozvao svoju mornaricu da ostane budna, čuva nacionalne interese i ojača vodstvo Komunističke partije, prema izjavi koju je jučer objavilo ministarstvo nacionalne odbrane. 

- Zadaća izgradnje moćne narodne mornarice nikad nije bila toliko goruća kao danas. Mi ćemo nepokolebljivo ubrzati modernizaciju naše mornarice i težiti da od nje izgradimo mornaricu svjetske klase - poručio je Si u svom govoru. 

A, nakon smotre ova impresivna flota ide na vojne vježbe pored obale Tajvana, koje počinju 18. aprila i traju tri dana. Vježbe su prve takve u najmanje dvije godine, a uslijedit će samo nekoliko sedmica nakon što je američki predsjednik Donald Tramp (Trump) potpisao zakon kojim podiže diplomatski status Tajvana, dopuštajući određene službene posjete na visokom nivou.

Kina je na to reagirala vrlo negativno, budući da Tajvan smatra odmetnutim dijelom jedinstvene kineske nacije. Tenzije između Kine i Tajvana u porastu su otkad je na izborima tajvansku vladu naklonjenu Pekingu zamijenila ona koja se zalaže za potpunu nezavisnost.