Nakon više od 18 godina provedenih na vlasti, Vladimir Putin je simbol povratka Rusije na međunarodnu pozornicu, po cijenu snažne napetosti sa Zapadom i jasnog pogoršanja stanja ljudskih prava.
Putin koji u ponedjeljak treba prisegnuti na četvrti predsjednički mandat pošto je na izborima 18. marta nadmoćno pobijedio osvojivši više od 76 posto glasova, drži ključeve Kremlja do 2024. kada će imati 72 godine.
Putin, bivši časnik KGB-a, došao je na vlast 2000. zamijenivši Borisa Jeljcina na dužnosti predsjednika tada nestabilne i gospodarski slabe zemlje. Velik broj sunarodnjaka hvali ga zbog toga što je zahvaljujući prihodima od nafte donio zemlji stabilnost i napredak, a kritičari ga kude zbog ograničavanja ljudskih prava i medijskih sloboda.
Na međunarodnoj pozornici je nastojao obnoviti ruski utjecaj u svijetu oslabljen nakon raspada SSSR-a koji je nazvao "najvećom geopolitičkom katastrofom 20. stoljeća" i kaotičnih godina vladavine Borisa Jeljcina.
Tako je 2014. počeo obnavljati "veliku Rusiju" pripojivši joj ukrajinski poluotok Krim, što je učinio intervencijom ruskih specijalaca i referendumom koji je organiziran nekoliko dana poslije i koji su Kijev i Zapad ocijenili protuzakonitim.
Ta je operacija povećala njegov ugled kod kuće, ali je potaknula najgoru krizu između Rusa i Zapada od kraja hladnog rata. Zapad usto optužuje Moskvu da vojno podupire separatističku pobunu na istoku Ukrajine, što Kremlj niječe.
Kao veliki ljubitelj sporta, ruski predsjednik je organiziranjem Svjetskog nogometnog prvenstva htio prikazati Rusiju sportskom velesilom.
Putin stalno učvršćuje vlast
Rusija je 2014. godine bila organizator Zimskih olimpijskih igara u Sočiju koje su bile najskuplje u historiji, ali su nakon objave McLarenova izvještaja 2016. snove Kremlja raspršile optužbe za sustavno dopingiranje, što potonji poriče.
Kada je krajem 1999. Jeljcin podnio ostavku i imenovao ga premijerom koji ga ima nasljediti, Putin se već bio nametnuo kao prvi čovjek u zemlji, jedini sposoban da zajamči sigurnost nakon njegova odlaska.
Nakon lake pobjede na izborima 2000. Putin učvršćuje vlast opirući se na "strukture sile" (tajna služba, policija i vojska) i na bliske saradnike.
Ubrzo iz političke igre isključuje oligarhe, poslovne ljude koji su se obogatili u mutnim privatizacijama 1990-ih, a neposlušnike šalje iza rešetaka, poput vlasnika naftne kompanije Jukosa Mihaila Hodorkovskog.
Kremlj pojačava kontrolu i nad televizijskim mrežama koje mu smetaju zbog svog slobodarskog tona naslijeđena iz 90-ih.
Budući da po ustavu nije mogao obnašati više od dva predsjednička mandata, 2008. povjerava Kremlj svom premijeru Dmitriju Medvedevu i preuzima njegovu dužnost.
Krajem 2011. najavljuje povratak u Kremlj na novi mandat koji je u međuvremenu produžen na šest godina, što potiče veliki val prosvjeda u zemlji.
No protestni pokret slabi kada u proljeće 2012. ponovo nadmoćno pobjeđuje na predsjedničkim izborima. Nakon toga u parlamentu se donose zakoni za koje oporba ocjenjuje da guše slobodu i omogućuju jaču represiju bilo kakva oblika demonstriranja.
Ruski oporbeni političar Navaljni pušten iz pritvora
Ruski oporbeni političar Aleksej Navaljni objavio je u nedjelju na Twitteru da je pušten iz pritvora nakon što ga je u subotu privela policija tokom protesta protiv predsjednika Vladimira Putina u središtu Moskve. Policija je oslobodila Navaljnog nedugo nakon ponoći.
On je napisao na Twitteru u nedjelju rano ujutro da je optužen za organiziranje javnog događaja bez dozvole te za opiranja policiji. Njegov slučaj naći će se pred moskovskim sudom 11. maja, rekao je za Interfax odvjetnik protukorupcijske zaklade Navaljnog.
Navaljni je bio pozvao svoje pristaše širom Rusije da izađu na ulice kako bi protestirali protiv Putina u subotu, dva dana do njegove inauguracije nakon što je osvojio na izborima u ožujku četvrti predsjednički mandat.
Policija je uhapsila 1.600 ljudi širom Rusije tokom protesta, uključujući više od 700 u Moskvi.
Ruska policija navodi da je bilo samo 300 hapšenja u prijestonici i 200 u Sankt Peterburgu.
