Evropska komisija će tužiti Njemačku i još pet država članica Evropske unije zbog prekoračenja dozvoljenog nivoa zagađenja zraka.
EU je 2010. godine predstavila sistem prema kojem se ograničava nivo zagađenosti zraka dozvoljenog u EU, odnosno granice za čestice (PM10) i azot-dioksid (NO2).
Međutim, mnoge države članice, posebno u većim gradovima, redovno zagađuju zrak daleko iznad ovih granica.
Naprimjer, njemački grad Štutgart je u proteklom periodu zabilježio 82 mikrograma NO2 po kubnom metru zraka - što je dvostruko više od dozvoljenog praga od 40 mikrograma.
Sastanak u Briselu
Ministri za zaštitu životne sredine ovih država dobili su priliku da objasne svoj slučaj u januaru 2018. godine, kada ih je komesar EU za životnu sredinu Karmenu Vela (Vella) pozvao u Brisel.
Na sastanak je pozvana i njemačka ministrica Barbara Hendriks (Hendricks) nakon što je dobila pismo upozorenja.
- Vrlo je dobro što je Vela ministre pozvao u Brisel te vršio pritisak na njih - rekla je Ane Štaufer (Anne Stauffer) iz Saveza za zdravlje i životnu sredinu (organizacija koja se bavi izučavanjem posljedica koje zagađenje zraka ima na ljude).
Ovaj problem je poznat već neko vrijeme, dodala je ona, međutim, nedostaje politička volja da zapravo učini nešto o tom pitanju.
Evropska komisija već je početkom 2017. godine upozorila desetak država članica EU, među kojima je bila i Njemačka, upozoravajući ih da se drže granica EU. Države se sada suočavaju s potencijalnim novčanim kaznama.
Za Poljsku i Bugarsku već su pokrenuti postupci, dok su Njemačka, Španija, Francuska, Italija, Velika Britanija, Češka, Mađarska, Rumunija i Slovačka dobile više vremena da objasne svoj slučaj.
U četvrtak će Evropska komisija odlučiti hoće li prihvatiti planove smanjenja zagađenja zraka, ili će i protiv ovih država biti pokrenut postupak.
Portparol Evropske komisije Enriko Brivio (Enrico) je za DW kazao da države samostalno mogu odlučiti kako će riješiti ovaj problem.
- Nije na nama da odlučujemo kakve mjere će poduzeti - rekao je Brivio.
Njemačka ministrica za zaštitu životne sredine došla ''praznih ruku''?
Ekolozi čvrsto sumnjaju da su planovi Njemačke uvjerili komisiju.
Ditmar Oliger (Dietmar Oeliger), šef transportne politike u Savezu za zaštitu prirode i biodiverziteta Njemačke (NABU), kazao je da je Hendriks došla "praznih ruku u Brisel".
U pismu koje je 9. januara dostavio Vela, njemačko ministarstvo za zaštitu životne sredine i saobraćaja već je predstavilo planove za smanjenje emisije. "Program hitnog djelovanja za čist zrak od 2017. do 2020. godine" trebao bi ispuniti zahtjeve.
Kroz ovaj plan javni autobusi na dizelsko gorivo bit će opremljeni sistemima za čišćenje ispušnih plinova, bit će napravljeno više stanica za punjenje e-automobila, te će se raditi na sveukupnom jačanju e-mobilnosti.
Također je otvorena mogućnost besplatnog javnog prijevoza.
Međutim, to neće biti dovoljno, kaže Jens Hilgenberg iz organizacije ''Friends of the Earth Germany'' (BUND).
Iako će program imati dugoročne ili srednjoročne efekte, trenutno se ništa neće promijeniti, a nivo zagađenja će ostati isti, ističe Hilgenberg.
Da bi poštovali ograničenje zagađenosti, Njemačka mora promijeniti tehničke komponente ili potaknuti promjenu u ponašanju građana, dodao je Hilgenberg.
Problem dizelaša nije riješen
Stručnjaci se slažu da je visok nivo azotnog oksida u Njemačkoj, i drugim zemljama poput Francuske primarno uzrokovan vozilima na dizelu.
Dizel kamioni već imaju sisteme za čišćenje ispušnih plinova koji i zaista rade - za razliku od onih ugrađenih u automobile.
- Problem dizelaša još nije riješen - rekla je Julia Poliskanova (Poliscanova), iz briselske vladine organizacije ''Transport & Environment''.
- Važno je prisiliti proizvođače automobila da poboljšaju nove dizelske modele Euro 5 i Euro 6 motora - kazala je ona.
- Moraju popraviti ove automobile ili sa tržišta povući modele kod kojih to nije moguće - dodaje Poliskanova.
Kada bi Njemačka poduzela takve mjere, to bi imalo ogromne pozitivne efekte na kvalitet zraka u čitavoj Evropi.
- Njemačka ima najveću industriju automobila te, također, certificiraju većinu automobila za tržište EU, imaju moć da nešto promijene – kazala je Poliskanova za DW, dodavši da je samo pitanje da li Njemačka vlada ima hrabrosti da se suprotstavi autoindustriji.
Ako se neko odluči protiv naknadne ugradnje filtera, onda je potrebno uvesti zabranu vožnje dizelašima - uvjeren je Hilgenberg iz BUND-a.
Njemačka treba biti primjer
Jasno je da se ove promjene neće desiti preko noći, tvrdi Štaufer (Stauffer), ali je važno da komisija shvati da ovaj problem neće nestati sam od sebe.
Komisija je, na primjer, više puta istakla da se dizel ne može subvencionirati kako bi se postao jeftiniji od običnog benzina, rekla je Dorote Zar (Dorothee Saar) iz grupe Environmental Action Germany (DUH).
Ova razlika u cijeni potakla je mnoge građane da kupuju dizel motor - što je prouzrokovalo još lošiji kvalitet zraka.
- Ekonomski jaka zemlja poput Njemačke treba biti primjer - rekla je Zar.
Njemačka će platiti - i to je to?
Ukoliko EU zaista dovede Njemačku pred sud, tek tada bi se odlučilo koje države članice moraju platiti.
Štaufer ne vjeruje da će Njemačka riskirati. Do sada, sa sličnim problemima, nije bilo nikakvih novčanih kazni jer bi sam postupak bio dovoljan da se desi promjena.
- Barem javnost sada vrši pritisak – kaže Štaufer.
Hilgenberg je ipak manje optimističan.
- Ništa se nije desilo od skandala iz 2015. godine. Novi dizelski automobili koje sada možete kupiti i dalje nisu u skladu sa propisima. Mislim da je sasvim moguće da se ništa neće promijeniti – kaže on.
