Turski predsjednik Redžep Tajip Erdoan (Reccep Tayyip Erdogan) kritizira finansijska tržišta, agencije za rejting i vlastitu Centralnu banku. Je li sve to samo predizborna kampanja ili je zemlja u teškoj ekonomskoj situaciji?

Oko mjesec uoči izbora turski predsjednik je pod velikim pritiskom između ostalog i zbog ekonomske situacije. Erdoan se, doduše, može pozvati na privredni rast od 7,4 posto u protekloj godini, ipak brojni ekonomisti sumnjaju da ovaj podatak predstavlja stvarno stanje turske privrede.

Čak i ako su zvanični podaci tačni, problemi su očigledni. Nezaposlenost je visoka prije svega među mladima.

- Značajan dio privrednog rasta se temelji na domaćoj potrošnji - kaže Erdal Jaldžin (Yalcin), profesor za međunarodne ekonomske odnose na Univerzitetu Konstanz (HTWG). 

Tu on ubraja velike državne građevinske projekte, kao i izdatke preduzeća i domaćinstava, sve finansirano kreditima, piše njemački list "Deutsche Welle".

Posljedica toga je da je turska lira stalno gubila na vrijednosti. To je stvarni problem za zemlju koja više uvozi nego što izvozi. Stopa inflacije trenutno iznosi oko 11 posto, više nego dvostruko od pet procenata koje je turska Centralna banka sebi postavila kao cilj. 

Centralna banka je zapravo trebala podići kamate da bi suzbila pad valute. 

- Turskoj treba strani kapital da bi održala privredni rast zasnovan na potrošnji. Ipak, povjerenje ulagača je sve manje, to je tempirana bomba - kaže Jaldžin.

Jer Centralna banka ne odugovlači samo sa povećanjem kamata. Erdoan vrši pritisak na formalno nezavisne finansijske kontrolore da smanje kamate. Visoke kamate su "izvor svog zla", rekao je on i za TV izjavio da će pojačati kontrolu Centralne banke ukoliko pobijedi na izborima.

Kod jednog dijela birača on time dobiva poene jer naravno da su zadužena preduzeća i porodice protiv povećanja kamata. Ali tržištima kapitala u inozemstvu Erdoan time šalje katastrofalan signal jer lira gubi na vrijednosti.

To donosi teškoće prije svega velikim koncernima u zemlji jer su često zaduženi kreditima u stranoj valuti. Pad vrijednosti lire čini te dugove još većim i neke dovodi na rub insolventnosti.

Čak su pogođene i manje firme i domaćinstva, jer slaba valuta dovodi do toga da u Turskoj, koja zavisi od uvoza, raste inflacija.

Pitanja o kreditnoj sposobnosti

I dobit od turskih državnih obveznica je porasla na rekordni nivo. To znači da ulagači nisu spremni da zemlji pozajmljuju novac po dosadašnjim uvjetima. Američka agencija za rejting "S&P" je početkom maja smanjila ocjenu turskog kreditnog rejtinga na "BB-". Druga agencija za rejting, "Moody", je već u martu smanjila ocjenu kreditne sposobnosti Turske.

Sve to državi, preduzećima i građanima ostavlja manje manevarskog prostora. I to baš sada, kada zavise od povoljnih kredita postoji opasnost da presuši priliv kapitala.

Predsjednik, kao već toliko puta, reagira generalnim razračunavanjem kako bi prikupio poene na unutarpolitičkom planu.

- Špekulanti devizama, kamatni lobiji i neprijatelji Turske pod velom agencija za rejting nisu naša stvar - rekao je on u obraćanju predstavnicima preduzeća. 

Prijeti li odljev kapitala

To su jake riječi koje Erdoan koristi ne obazirući se na kolateralnu štetu. To zapravo nije ništa novo.

- Ali ovaj put bi zaista moglo da pukne. Ako turska lira bude i dalje gubila na vrijednosti može doći do "Fajr Sejla", što znači da strani kapital napusti zemlju u roku od nekoliko dana - kaže ekonomista Jaldžin.

To Erdoan ne može da spriječi, čak ni sa kontrolom tokova kapitala, smatra Jaldžin. Ekonomska istina je da se Turska nalazi pred teškim vremenima, kaže on.

- Doći će do insolventnosti i bankrota za preduzeća i porodice jer politika, bazirana na zaduživanju, ne može dugoročno da funkcionira - navodi Jaldžin.

Jaldžin smatra da je upravo pogoršanje stanja jedan od razloga zbog kojeg je Erdoan odlučio da izbore, koji su bili planirani za novembar, prebaci na 24. juni. Prvi put će istovremeno biti održani predsjednički i parlamentarni izbori.

Šta čini Turska

Nezavisno od ishoda izbora postavlja se pitanje koliko je moguće poboljšati ekonomsko stanje u kojem se zemlja nalazi.

- Osnovni problem je naravno nesigurnost - kaže Erdal Jaldžin.

Investitori su sve više uplašeni, s obzirom na napete odnose s EU, najvažnijim trgovinskim partnerom Turske. Erdoan je u martu ove godine rekao da se i dalje zalaže za punopravno članstvo u EU. Evropska komisija je reagirala hladno: "Turska se velikim koracima udaljila od EU'', navodi se u izvještaju EU o napretku Turske koji je objavljen u aprilu. 

- Pod sadašnjim okolnostima se ne razmišlja o otvaranju novih poglavlja u pregovorima o pristupanju - navodi se, također, u izvještaju.