Danas će biti poznato hoće li Vašington uvesti carine od 25 posto na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara (više od 66 milijardi KM). Međutim, to bi bio samo prvi potez jer Peking najavljuje protumjere, a Vašington odgovor na te protumjere. 

Svi proizvodi na koje će Vašington uvesti carine mogli bi poskupjeti za američke potrošače.

Tehnološka roba poput kineskih čipova nalazi se u proizvodima koje potrošači koriste svakodnevno. Čipove je moguće naći u televizorima, privatnim računarima, pametnim telefonima, automobilima i slično. Također bi se uvele i carine na proizvode od plastike, opremu za proizvodnju mlijeka, pa sve do nuklearnih reaktora i mnoge druge proizvode.

Kako bi uzvratila SAD, Kina je odlučila pogoditi razne sektore. Za početak američku poljoprivredu, što bi bio udarac za američke poljoprivrednike. Oko 91 posto od 545 proizvoda na koje je Kina najavila carine je iz sektora poljoprivrede.

Potom sektor proizvodnje automobila, pri čemu bi bili pogođeni proizvodi kompanija poput "Tesle" i "Chryslera". Zatim, medicinski proizvodi, ugljen, nafta (samo djelomično)...

Zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana također bi mogle biti pogođene zbog poremećaja u dobavnim lancima.

Kina za svoje gotove proizvode koristi mnoge komponente koje uvozi iz tih zemalja. Nik Maro (Nick Marro) iz "The Economist Intelligence Unita" ističe da bi - bilo koji poremećaj u izvoznim tokovima Kine neizbježno utjecao na ove druge zemlje.

Kao što pokazuje jedno istraživanje, svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934. godine, dok su američki izvoz i uvoz iz Evrope i u nju pali za oko dvije trećine.

I dok niko ne želi reći da je svijet sada u takvoj situaciji, poslovni sektor sve je zabrinutiji zbog sve te neizvjesnosti.

Uvođenje carina i uzvraćanje istom mjerom između Pekinga i Vašingtona moglo bi završiti u antagonizmu obje strane do tačke na kojoj bi bilo teško popustiti kako ne bi izgubile obraz.