Sinod Moskovske patrijaršije se okupio u Minsku, glavnom gradu Bjelorusije, da bi danas zasjedao. Kako je najavljeno, oni će "žestoko odgovoriti" na odluke Sinoda Carigradske patrijaršije o odobravanju autokefalije Crkvi Ukrajine i ukidanju ruskih anatema protiv ukrajinskih "raskolnika".
Sinod Rusije je prethodno, 14. septembra, donio, između ostalih, odluku da razvrgne liturgijsku zajednicu s episkopatom Carigradske patrijaršije. Drugim riječima, objavio je drugostepeni raskol s Carigradom, a najavljen je i potpuni, tj. prvostepeni raskol odigraju li se potezi koji su upravo 11. oktobra ozvaničeni odlukama Sinoda u Carigradu.
Prvostepeni raskol Moskve s Carigradom će biti apsolutni prekid euharistijskog jedinstva (osim veza s episkopatom, prekinut će se veze i sa sveštenstvom Carigrada).
Ako Rusi imaju namjeru da ispune obećanje o odmazdi, oni će danas anatemisati – "odlučiti od Crkve" – patrijarha Vartolomeja, Carigradsku crkvu i/ili sve one koji ga slijede. U tome slučaju, Moskva i Carigrad, de iure i de facto, više se međusobno neće smatrati pripadnicima jedne crkve.
Patrijarh moskovski i cijele Rusi Kiril Gundjajev jutros je bio kod Aleksandra Lukašenka (Lukashenko), predsjednika Bjelorusije. U mladosti agilni pripadnik sovjetske komunističke partije, Lukašenko je jutros dao izjavu za javnost i podržao Rusku pravoslavnu crkvu.
- Mi smo (u Bjelorusiji) veoma osjetljivi na ono što se danas dešava u pravoslavlju - kazao je Lukašenko.
"Vjerovatno je to tako određeno od Gospoda: u nekim ozbiljnim trenucima nalazimo se u Minsku – i političari i sveštenstvo, što veoma cijenim, a to nas i obavezuje na mnoge stvari", dodao je.
Koliko je poznato, Sinod Ruske crkve prvi put u historiji zasjeda u Minsku. Zasjedanje će se održati u rezidenciji Bjeloruske egzarhije, autonomne oblasti (eparhije) u sastavu Moskovske patrijaršije.
Veliki dio savremene Bjelorusije je do 1686. sastavni dio Kijevske mitropolije, koja je, prema nalazu Sinoda Carigrada od 11. oktobra, te godine nezakonito aneksirana od Ruske crkve. To znači da Ruska crkva sada, sa stanovišta Carigrada, nema pravo jurisdikcije ni na bjeloruski teritorij.
Bjelorusija ima oko 9,5 miliona stanovnika, od kojih su 76 posto pravoslavni. U toj zemlji, također, postoje zahtjevi za formiranje autokefalne crkve, ali su njeni zagovornici izloženi progonu od vlasti.
