Godina iza nas bila je veoma turbulentna. Obilježili su je napeti odnosi među državama, ubistva novinara, humanitarne krize i ratovi. U svim tim borbama, kako se čini, nema i ne može biti pobjednika, a najveći gubitnici su obični ljudi, o čijim se interesima vodi sve manje računa.  

Ostaje nada da će u 2019. biti okončani ratovi, da će se prestati proizvoditi nove krize i da će se više pažnje posvetiti pravim problemima, poput pomoći ugroženim zemljama, sprečavanju globalnog zagrijavanja i izgradnji mira i povjerenja između ljudi i nacija. Donosimo najvažnije događaja koji su obilježili proteklu godinu.

Trovanje Sergeja Skripala

Bivši ruski špijun Sergej Skripal i njegova kćerka Julija otrovani su u martu nervnim agensom "novičok" koji je proizveden u Rusiji. Kao izvršioce napada Britanci su identificirali pripadnike ruske tajne službe GRU. Rusija negira bilo kakvu umiješanost u ovaj slučaj.   

Napad u britanskom gradu Solzberiju izazvao je novo zahlađenje odnosa Rusije i Zapada, ali i uvođenje dodatnih sankcija Moskvi. Nekoliko zemalja je protjeralo ruske diplomate nakon ovog slučaja. 

Demokrati preuzeli Kongres

Na izborima za američki Kongres u novembru demokrati su povratili većinu u Zastupničkom domu, ali ne i u Senatu. Nakon ovih izbora politička moć u Americi je podijeljena, jer republikanci imaju predsjednika i Senat. 

Demokrati će u naredne dvije godine, do novih izbora za predsjednika i Kongres, imati veću moć da blokiraju pojedine odluke predsjednika Donalda Trampa (Trump).

Dječaci proveli 17 dana u pećini

Oči cijelog svijeta ljetos su bile uprte u Tajland. Tamo je 12 mladića članova fudbalskog kluba i njihov trener ostali zarobljeni u pećini. Oni su istraživali kompleks pećina u sjevernoj pokrajini Čuiang Rai nakon treninga. Kiša je poplavila tunele i više nisu mogli izaći.   

Britanski ronioci pronašli su ih gladne, šćućurene u mraku na blatnom nasipu, nekoliko kilometara unutar kompleksa. Oni su spašeni u dramatičnoj akciji ronilaca 10. jula, nakon 17 dana provedenih u poplavljenoj pećini. Jedan od ronilaca stradao je tokom prolaska kroz pećinu. U akciji spašavanja učestvovalo je više od 90 ronilaca iz cijelog svijeta.

Ubistvo Džemala Kašogija

Saudijski disident i novinar „Washington Posta“ Džemal Kašogi ubijen je 2. oktobra u Ambasadi Saudijske Arabije u Istanbulu. Kašogijevo tijelo nikada nije pronađeno. On je ušao u konzulat kako bi dobio papir o razvodu braka, ali nikada nije izašao. 

Saudijske vlasti najprije su negirale njegovu smrt. Kasnije su priznale da je ubijen, ali tvrde da je riječ o djelu grupe zavjerenika i da državni vrh nije znao za ovaj zločin. No, zapadne službe i države vjeruju da iza ubistva zapravo stoji saudijsko rukovodstvo. Stoga su neke države donijele mjere poput, recimo, zabrane izvoza oružja u Saudijsku Arabiju. 

Ustanak „Žutih prsluka“

Protesti građana Francuske protiv povećanja cijena goriva izbili su širom države 17. novembra. Grupa je dobila naziv „Žuti prsluci“, po dijelu opreme koji je obavezan u automobilima.   

Protesti su kasnije prerasli u nasilje, a zabilježeno je i nekoliko smrtnih slučajeva. Iako je vlada kasnije odustala od povećanja cijena goriva, demonstracije su nastavljene. Predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) je 10. decembra predstavio paket mjera kako bi smirio javnost, uključujući rast najniže plaće. 

U međuvremenu su protesti, na kojima se sada traži i Makronova smjena, izgubili na intenzitetu.

Vašington napustio nuklearni sporazum

U maju ove godine američki predsjednik Donald Tramp (Trump) napustio je nuklearni sporazum s Iranom koji je sklopljen pod vlašću Baraka Obame (Barack). Osim toga, Tramp je uveo sankcije Iranu.   

Ostale svjetske sile potpisnice sporazuma za sada nastoje očuvati ovaj dokument zajedno s Teheranom. Tramp je Iranu, osim pitanja u vezi s nuklearnom energijom, zamjerio i štetni utjecaj u zemljama regiona, poput Sirije. 

Kramp-Karenbauer umjesto Merkel

Anegret Kramp-Karenbauer (Annegret Kramp-Karrenbauer) preuzela je poziciju predsjednice Kršćansko-demokratske unije (CDU) od Angele Merkel, odlučeno je na stranačkoj konvenciji u Bremenu 7. decembra. Predsjednik CDU-a je i izgledni kandidat Unije CDU/CSU na sljedećim parlamentarnim izborima 2021. Merkel do tada ostaje njemačka kancelarka.   

Angela Merkel, koja je obilježila evropsku političku scenu posljednje dvije decenije, na čelu CDU-a je bila od 2000. godine.

Kraljevsko vjenčanje

Vjenčanje princa Harija (Harry) i njegove odabranice, američke glumice Megan Markl (Meghan Markle), bio je događaj koji je pratio cijeli svijet. Princ Hari dobio je novu tituli - imenovan je vojvodom od Saseksa, a Megan je postala vojvotkinja od Saseksa.   

Veliki broj ljudi okupio se oko dvorca Vinzdor, gdje je vjenčanje obavljeno. Među zvanicama su bila mnoga poznata lica, poput Opre Vinfri (Oprah Winfrey).

Nastavak kriza i ratova  

Humanitarna kriza pogoršana je tokom 2018. godine, a najgore je bilo u Jemenu i Venecueli. Više do 2,3 miliona stanovnika Venecuele napustilo je zemlju zbog gladi, neimaštine i urušavanja demokratije.

U Jemenu građanski rat traje već četiri godine i u ovoj zemlji se trenutno dešava najgora humanitarna kriza na svijetu. Humanitarne krize su nastavljene i u Siriji, gdje još traje rat, te u Kongu, Južnom Sudanu i drugim državama.

Trgovinski ratovi  

Svijet se nalazi usred globalnog trgovinskog rata. U januaru su Sjedinjene Države počele s uvođenjem sankcija na kinesku robu, a veći nameti uslijedili su tokom godine. Kina je odgovorila istom mjerom.

Amerika i Evropa su se suzdržale od uvođenja novih carina dok traju trgovinski pregovori. Trgovinski rat Amerike i Kine, kako se strahuje, naštetit će svjetskoj ekonomiji.