Glasovita kubanska revolucija obilježava 60. godišnjicu dok zemlja stenje u ekonomskim problemima i izolirana je u regiji koja uveliko skreće udesno.
Okrugla godišnjica ove godine poklopila se sa službenim preuzimanjem dužnosti predsjednika Žaira Bolsonara (Jair Bolsonar), koji dolazi iz krajnje desnice u Brazilu, zemlji koja je ostvarila politički zaokret poput Argentine, Čilea i Perua.
Proslava će se održati u gradu Santijago de Kuba, prvom gradu koji je 1959. osvojila gerila Fidela Kastra (Fidela Castra), i bit će skromna, bez uzvanika iz inozemstva. U 17 sati (23 sata po srednjoevropskom vremenu) njegov brat i bivši predsjednik Raul Kastro (Raul Castro) održat će govor na groblju na kojemu je pokopan otac kubanske revolucije.
No, nije vrijeme za veliko slavlje.
- Historijsko naslijeđe kubanske revolucije čini se potrošeno, u političkom i u ekonomskom smislu - ocjenjuje Žorž Duan (Jorge Duany), direktor Kubanskog istraživačkog instituta Međunarodnog sveučilišta u Floridi.
Disident Vladimiro Roka (Vladimiro Roca) je još oštriji i tvrdi da će se revolucija "urušiti pod vlastitim teretom".
Otok na izdisaju
Premda je revolucija nakon višegodišnje diktature Fulgensija Batiste (Fulgencio Batiste) donijela velik napredak na polju zdravstva i školstva, poslije je potaknula zabrinutost i kritiku međunarodne zajednice zbog ljudskih prava i političkih zatvorenika kojih je stotinjak, navode disidentske organizacije.
Otok je ekonomski na izdisaju: rast stagnira oko 1 posto, što nije dovoljno za pokrivanje potreba stanovništva koje zbog toga trpi oskudicu.
