Godina 2018. je u cijelosti bila poprilično dobra, ali oblaka svakako ima na horizontu. 

Prema procjenama Međunarodnog monetarnog fonda, kada se sve sračuna, očekuje se da je globalni ekonomski porast iznosio otprilike 3,7 posto, a dvije najveće ekonomske sile svijeta zabilježile su uočljive stope rasta.  

Najveća od svih, ekonomija SAD je imala dva dobra kvartala u polovini prošle godine, a ekspanzija ekonomije procjenjuje se na dobrih tri posto.

Što se tiče Kine, nastavlja se zastoj poslije tri decenije zapanjujućeg rasta. Međutim, stopa rasta ekonomije u 2018. godini bi još trebala biti oko 6,6 posto, što je više nego dovoljno za ostvarenje značajnog unapređenja prosječnog standarda življenja.

A sad, o oblacima.

Trampova ekonomija

Porast u SAD će vjerovatno biti sporiji. Nagli rast 2018. bio je rezultat Trampove (Donald Trump) odluke da smanji poreze, ali je upitno koliko će to trajati. Radi li se o jednokratnom učinku koji će brzo nestati, ili trajnom rezultatu, koji će potaknuti rad i investiranje?

Treba promotriti i učinak centralne banke, FED-a. Hoće li se nastaviti s povećanjem kamata u svrhu zadržavanja inflacijske stope na ciljnoj tački od 2 posto, nakon niza sličnih poteza napravljenih 2018. godine?

Tramp neosporno misli da je FED u stanju nanijeti mnogo štete. Kaže da je FED „jedini problem s kojim se ekonomija SAD susreće“.

On je više puta dao slične iskaze, toliko često da je njegov ministar trezora Stiv Mnučin (Steve Munchin) kazao da Tramp ne namjerava otpustiti šefa FED-a Džeromija Pauela (Jerome Powell). 

U svakom slučaju Trampovo nasilno vršenje utjecaja nad FED-om, koji mnogi smatraju neumjesnim, moglo bi poremetiti tržišta. FED-u je od Kongresa data odgovornost provođenja monetarne politike, što uključuje i kamatnu politiku.

Vodeći stav među ekonomistima je da je bolje po dugoročnu kontrolu nad inflacijom držati to podalje od centra političke arene.

Postoji još jedan vid Trampove ekonomske politike koji bi mogao narušiti ekonomski rast, a to je međunarodna trgovina.

Rastuće carine?

SAD su već u ozbiljnom sukobu s Kinom oko onoga što Tramp naziva krađom tehnologije američkih kompanija koje posluju u Kini.

Hoće li kineski predsjednik Si Đinping uzvratiti dodatnim carinama?

Za tri mjeseca carine koje je njegova administracija već nametnula na širok niz kineske robe će se povećati od 10 do 25 posto. Očekuje se da Kina uzvrati na isti način kao na prethodnu rundu carina.

Istina, Tramp i Si su vodili nekoliko razgovora i moguće je da će se eskalacija izbjeći, ali to nikako nije sigurno.

Tu je i pitanje carina na čelik i aluminij, navodno nametnute da bi se zaštitila državna sigurnost, koje su dotakle velik broj trgovinskih partnera SAD.

Nastavljene trgovinske tenzije predstavljaju tmuran oblak za ekonomsku perspektivu.

Evropski zastoj

Evropa, također, ima svoje probleme. Ekonomski podaci trećeg kvartala godine pokazali su znatan zastoj u porastu ekonomije eurozone.

Ovo je možda jako kratkotrajan posrtaj izazvan novim implementiranjem novih procedura testiranja emisija iz vozila, što je omelo industriju motornih vozila. Ali isto tako može značiti početkom značajnije poteškoće u oporavljanju koje nikada i nije bilo izrazito jako.

Anketa sprovedena u industriji ručne proizvodnje u regiji pokazala da je zastoj nastavljen u decembru, s kontrakcijom u dvije zasebne ekonomije, u Italiji i Francuskoj. 

Uz to, Evropa se nosi sa vlastitim problemom trgovine, Brexitom. Ujedinjeno Kraljevstvo treba napustiti Evropsku uniju 29. marta. Postoji širok spektar mogućih ishoda, a neki bi mogli remetiti trgovinu između Velike Britanije i kontinenta.

Pokazatelji recesije?

Berze su se suočile s poteškoćama pri kraju 2018. godine. Mnoga tržišta su zabilježila značajnu dobit početkom godine, ali sve se preokrenulo krajem godine. Sve u svemu, 2018. je bila najgora godina za svjetska tržišta (i za mnogo pojedinačnih državnih i regionalnih tržišta) od svjetske finansijske krize.

Sniženje cijena akcije je između ostalog znak većih predstojećih ekonomskih problema, nekada čak i znak recesije. Ipak, sam pad cijena akcije ne predviđa recesiju.

Kako se jednom prilikom našalio pokojni nobelovac, Pol Semjuelson (Paul Samuelson), „berzovni indeksi Wall Streeta su od zadnjih pet recesija predvidjeli devet.“ Tržište može značiti lažne uzbune. 

Tržište obveznicama, u kojem se razmjenjuju dugovi, uključujući državne obveznice, također je zamalo diglo uzbunu.

Fenomen poznat po imenu „inverzija krivog prinosa“ pokazao se kao povjerljiviji znak pogoršanja, ali ni po njemu se ne može tačno utvrditi vrijeme istoga.

S tim u vidu, neki ekonomisti misle da SAD prijeti recesija, ali ne ove godine, već 2020. Među njima je Nurijel Rubini (Nouriel Roubini), koji je predvidio finansijsku krizu. On također upozorava da će se za vladu i za FED biti teže nositi sa predviđenom recesijom.

Jednako tako, i Kina ima razloga za brigu – u obliku rastućeg opterećenja duga privatnog i javnog sektora, što bi moglo dovesti do narušavanja finansijske stabilnosti. Poslovne ankete su pokazale da je u decembru došlo do pada u broju novih narudžbi upućenih proizvođačima, po prvi put u dvije godine.

Dakle, postoji nekoliko potpuno jasnih razloga da se predstojeće promjene smatraju tmurnijim i težim za protumačiti više nego ikad u posljednjih nekoliko godina.

Preveo: Fahrudin Bošnjaković