- Srbija treba prihvatiti realnost i kompromise u vezi sa Kosovom - rekao je davne 2012. godine nekadašnji zamjenik pomoćnika američkog državnog sekretara Filip Riker (Philip Reeker).  

Isti taj čovjek, koji je i prije sedam godina radio na Balkanu, na njega bi se mogao vratiti u novoj ulozi, kao šef Biroa za evropske i euroazijske poslove. Na toj funkciji, pišu grčki mediji, zamijenit će od sredine matra Vesa Mičela (Wess Mitchell), Amerikanca dobro poznatog balkanskoj javnosti, koji je u prethodom periodu bio zadužen, između ostalog, za odnose Beograda i Prištine.

U medijima mu je već dodijeljana uloga političara koji bi treba pomoći da se kosovski čvor i konačno presiječe.

Hoće li Riker i zaista biti taj koji će “pogurati” slučaj u pravcu rješavanja ostaje da se vidi, ali nema sumnje da u američkoj administraciji važi za okretnog političkog operativca, koji je dugo na Balkanu i poznaje političke prilike regiona, ali i političke igrače. Zbog toga, ali i zbog njegovih drugih angažmana u kriznim područjima, nazvan je i čovjekom koji “završava poslove”.

Riječ je, inače, o iskusnom diplomati kome Balkan nije nepoznanica, naprotiv. On je 1999. godine bio predstavnik za štampu američkog poslanika na pregovorima o Kosovu ambasadora Kristofera Hila (Christopher Hill), pa je nakon toga bio portparol Stejt departmenta, službovao je u Mađarskoj, bio je ambasador SAD u Makedoniji, a od 2011. do 2013. zamjenik pomoćnika državnog sekretara za Evropu i Euroaziju, a mnogi su ga nazivali emisarom nekadašnje američke državne sekretarice Hilari Klinton (Hillary Clinton). Osim toga, obavljao je i funkciju u američkoj diplomatskoj misiji u Milanu, a bio je na dužnosti i u Iraku. 

Sa srbijanskim vlastima imao je veliki broj kontakata, i dok je predsjednik Srbije bio Borist Tadić, ali i kada je na njegovo mjesto došao Tomislav Nikolić.

Tadić se sa Rikerom, dok je bio na funkciji zamjenika pomoćnika državnog sekretara, nekoliko puta sreo. Kako su mediji tada prenosili, Rikeru je svojevremeno bila iznesena “u grubim crtama” suština plana tadašnjeg šefa ove države Borisa Tadića kada je riječ o Kosovu, kao i da se pokazalo “da postoji razumijevanje za četiri teme na koje se plan oslanja”: poseban status sjevera Kosova, zaštita Srba južno od Ibra, zaštita srpskih svetinja i kulturnog naslijeđa, i zaštita imovine Srba na Kosovu.

Također, tada se razgovaralo i o regionalnom predstavljanju Prištine, kao i o implementaciji dogovora postignutih u dijalogu Beograda i Prištine. Tada je bilo riječi i o Rezoluciji 1244 Vijeća sigurnosti UN-a. Tadić je tada, tumačeći Rikerove izjave, rekao da on nije tražio da Beograd odustane od Rezolucije.

Osim sa Tadićem, Riker se tokom svog službovanja kod Hilari Klinton sastajao i predsjednikom Srbije Tomislavom Nikolićem, kada je prema Nikolićevim riječima, potvrđeno da će Srbija sarađivati sa SAD, a da je Stejt department spreman da sarađuje sa svakom vladom koju proglasi Narodna Skupština Srbije.

Prilikom jedne od posjeta Beogradu sreo se i sa tada liderom SNS Aleksandrom Vučićem na ručku a, kako su mediji tada pisali, detalji sastanka nisu iznošeni, iako se špekuliralo da je jedna od tema bila lobiranje za veliku koaliciju SNS i DS nakon izbora 2012. godine.

Upravo u tom periodu već se govorilo o tome da će premijer Srbije biti Ivica Dačić, pa su pojedini mediji pisali da je tadašnja Rikerova posjeta trebala staviti do znanja da on baš i nije poželjan kandidat, jer su im navodno smetali njegova “kosovska retorika”, izjave o podjeli Kosova...  

Riker se sastajao i sa prištinskim političarima.

Nije nepoznat ni stav ovog američkog diplomate kada su u pitanju ljudska i manjinska prava, pa je u vezi sa tim 2013. godine poslao pismo podrške Organizacionom odboru “Beograd prajda”, i to u ime američkog Stejt departmenta.

On je svojevremeno govorio i o Srebrenici, rekavši “fakti su fakti”. 

- Još 2004. Haški tribunal je presudio: zločini počinjeni protiv bosanskih muslimana u Srebrenici bili su genocid. To je činjenica. To ne može biti negirano. Svaki pokušaj da se to porekne ne može poreći fundamentalnu istinu. I zato mislim da mi ne trebamo biti uvučeni u retoriku onih koji različito tumače riječi - rekao je Riker prije nekoliko godina.