Tajni dokumenti do kojih je došao CNN otkrivaju da je Džulijan Asanž (Julian Asange) tokom serije sastanaka u ekvadorskoj ambasadi u Londonu primao lične isporuke koje su sadržale hakovan materijal o američkim predsjedničkim izborima iz 2016. godine.

Obaveštajni podaci pokazuju da je osnivač Wikileaksa ambasadu pretvorio u "komandni centar" iz koga je puštao informacije koje su uzdrmale predsjedničku kampanju. 

Asanž je, navodno, tokom sedmogodišnjeg boravka u ambasadi imao višesatne sastanke sa "Rusima i hakerima svjetske klase". On je, također, nabavio naprednu kompjutersku opremu koja je olakšala prenos podataka, a samo nekoliko nedjelja prije nego što je Wikileaks primio hakovan materijal od ruskih operativaca.

Ovi podaci dobijeni su na osnovu stotina obavještajnih izvještaja, koje je za vladu Ekvadora sačinio "UC Global", privatna španska kompanija za osiguranje, a u koje je CNN, kako tvrdi, imao uvid. Izvještaj predstavljaju hroniku Asanžovog kretanja i daju do sada neviđeni uvid u njegov život u Ambasadi. Oni, također, daju novu dimenziju izvještaju doskorašnjeg američkog specijalnog tužioca Roberta Mulera (Muller), rukovodioca istrage o ruskom miješanju u američke izbore 2016. godine, koji je kataloški opisao kako je Wikileaks pomogao Rusima da se umiješaju u izbore, tvrdi CNN.

Ekvadorski obaveštajni zvaničnik potvrdio je za CNN da su izveštaji autentični. 

Asanž je godinama negirao saradnju sa Rusima i insistirao na tome da njegov izvor nije bila ruska vlada. On je tvrdio da bi objavio i kompromitujući materijal o Donaldu Trampu (Trump) da je uspio da dođe do njega.

Britanska policija uhapsila je Asanža u aprilu ove godine, a tom prilikom zaplijenjena je i njegova imovina. britanski ministar je sredinom juna potpisao izručenje Americi, a ročište o izručenju trebalo bi da se održi tek u februaru 2020. godine. 

SAD su zatražile izručenje Asanža koji se suočava s ukupno 18 tačaka američke optužnice, a ukoliko bude osuđen za špijunažu i izdaju objavljivanjem tajnih državnih dokumenata, prijeti mu višedecenijska kazna zatvora.

Asanž je, izdao listu posebnih ljudi koji su mogli da uđu u zgradu bez pokazivanja identifikacije i pretresa. Da bi izbjegao kamere za nadzor, on je povremeno primao goste u ženskom kupatilu, kažu dokumenti. Iako je Ekvador unajmio tri sigurnosne kompanije da sprovode stalni nadzor, Asanž je navodno instalirao sopstvene kamere i koristio je mašine za buku kako bi spriječio špijunažu.

On se sretao sa brojnim rusima i hakerom koji je kasnije, u izvještaju američkog specijalnog tužioca Roberta Mulera, označen kao kurir za elektronsku poštu ukradenu od demokrata.

Asanž je tog mjeseca imao najmanje sedam sastanaka sa Rusima i drugim vezama iz Kremlja.

On se pet puta sretao sa službenicima RT-a, novinske organizacije koju kontrolira Kremlj, a dva puta je imao sastanak sa Ruskinjom Janom Maksimovom. O njoj se gotovo ništa ne zna, pa nije jasno zašto je dva puta posjetila ambasadu u ključnim trenucima juna 2016. godine.

Tog mjeseca je šef RT-ove londonske ispostave Nikolaj Bogačikin bio Asanžov gost u dva navrata. Prema podacima video nadzora, on mu je jednom prilikom predao USB disk, a ta petominutna posjeta je na brzinu dogovorena u posljednjem trenutku i zahtijevala je odobrenje ekvadorskog ambasadora.

Asanž je priznao da mu je mala grupa vanjskih saradnika pomogla da proslijedi poruke, a u Mulerovom izvještaju je kao jedan od njih imenovan njemački haker Endru Muler Magun (Muller).