Lider Islamske države Abu Bakr el Bagdadi (Al-Baghdadi) ubijen je rano jutros na sjeverozapadu Sirije.
To je bio i posljednji udarac Islamskoj državi, čiji je kalifat i definitivno uništen, i koji postoji još samo kao pokret koji djeluje u ilegali. Za njegovim vođom, samoproglašenim kalifom Abu Bakrom al Bagdadijem tragao je cijeli svijet, i Rusija i Iran i SAD sa svojim tajnim službama.
Bagdadijeva smrt ima veliko značenje. To znači zatvaranje kritične faze raspada ISIL-a i uopće prirode njegovog postojanja u budućnosti.
El-Bagdadi je rođen 1971. godine kao Ibrahim Avad el-Badri el-Samarai (Awwad al-Badri al-Samarrai) u okolini Samare na sjeveru Iraka, u porodici salafističkog klerika, dakle krajnje konzervativne fundamentalističke verzije sunitskog islama. Sve do 2004. godine, njegov život svodio se na sasvim nevažnu egzistenciju u Tobčiju, siromašnoj četvrti Bagdada.
Kao dječaka, poslije i mladića, opisuju ga da je bio jako sramežljiv i povučen, čak i skroman.
U gimnaziji je jedan razred pao jer je bio loš iz engleskog jezika, a na maturi nije dobio dovoljno bodova za upis na studij prava na Bagdadskom univerzitetu, a kako nije mogao niti u vojsku jer je bio kratkovidan, upisao je islamsku teologiju. Naučio je Kur'an napamet, a imao je 28 godina kad je doktorirao 1999. godine, i danas se općenito smatra, prvo, da je konzervativnu vjeru kombinirao s dubokim kompleksima odranije što je dovelo do radikalnih nazora i, drugo, da mu je taj doktorat pomogao da se probije u vrh fundamentalističke scene nakon napada SAD-a na Irak 2003
. godine.
Bio je poznat i kao veliki zaljubljenik u nogomet i igrao je za lokalnu ekipu iz džamije. Zvali su ga "naš Mesi".
Salafističkim džihadistima se pridružio 2003. godine, kada je SAD izvršio invaziju na Irak. Amerikanci su ga 2004. uhapsili i zatočili u zatvoru Buka, gdje je ubrzo postao vrlo popularan kao propovijednik i nogometaš koji je loptu šutao u zatvorskom dvorištu. Ovaj put je dobio nadimak "Maradona", a Amerikanci su ga pustili na slobodu nakon godinu dana, ocjenjujući da ne predstavlja vojnu prijetnju.
Pažnju svijeta privukao je 4. jula 2014. godine, kada je s propovjedaonice srednjovjekovne džamije al-Nuri u Mosulu proglasio obnovu kalifata.
- Bog nam je naredio da se borimo protiv neprijatelja - poručio je Bagdadi, predstavivši se kao "kalif Ibrahim, zapovjednik pravovjernih".
Njegovom pozivu odazvalo se na hiljade dobrovoljaca iz cijelog svijeta kako bi postali vojnici kalifata, te se borili protiv šiita, SAD-a i njegovih zapadnih saveznika.
Na vrhuncu moći 2016. godine, Islamska država je vladala milionima ljudi na području koje se protezalo od sjeverne Sirije kroz gradove i sela uzduž riječnih dolina Eufrata i Tigrisa do predgrađa Bagdada.
Islamska država je preuzela odgovornost za napade u desetke gradova, uključujući Pariz, Nicu, Orlando, Mančester, London i Berlin te na gradove u Turskoj, Iranu, Saudijskoj Arabiji i Egiptu.
U novembru 2016. godine, tokom sukoba iračkih snaga i džihadista u Mosulu, svoje borce i stanovništvo cijele pokrajine Nineveh je pozvao na borbu protiv "Božjih neprijatelja" koji su nakon dvije godine uspjeli ući u kalifatsku prijestolnicu, a borcima samoubojicama je poručio da "noći nevjernika pretvore u dane".
- Opustošite njihove zemlje i učinite sve da njihova krv teče u potocima - poručio je tada Bagdadi svojim borcima u snimljenoj poruci.
Islamska država je poražena, ali eksperti za sigurnost smatraju da ta grupa i dalje predstavlja prijetnju kroz svoje tajne operacije i iznenadne, brze napade.
