Samit o usvajanju višegodišnjeg finansijskog okvira (VFO), odnosno budžeta Evropske unije, propao je. Ni najnoviji prijedlog da sedmogodišnji budžet EU bude 1,069 posto bruto nacionalnog dohotka nije dobio podršku čelnika u Briselu.
- Trebamo još vremena - rekao je Čarls Mičel (Charles Michel), predsjednik Evropskog vijeća.
Austrija, Švedska, Danska i Nizozemska ostale su pri štedljivom stavu da budžet treba biti manji od predloženog, dok su istovremeno pri čvrstom stavu ostali i Prijatelji ambiciozne Evrope, koji su zagovarali da on bude veći. Njemačka je sklonija prvoj grupi, dok Francuska želi nešto više novca za poljoprivredu, a uz rastrošnije je i Italija.
Mičel je rekao kako je sve i dalje otvoreno, svi su prijedlozi na stolu.
- Uvjeren sam u uspjeh. Mislim da je, ako nastavimo otvoren dijalog s uvažavanjem, moguće postići dogovor - rekao je Mičel.
Predsjednica Komisije Ursula fon der Lejen (von der Leyen) istaknula je kako činjenica da su lideri u ova dva dana pokušali pronaći dogovor pokazuje njihovu "predanost" pronalasku kompromisa.
- Nismo došli na taj nivo, ali smo na dobrom putu - rekla je Fon der Lejen.
Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je nakon sastanka kako se mora bolje specificirati odluka o povezanosti vladavine prava s budžetom.
- To je važan uvjet i Njemačka se smatra obavezanom tim uvjetom - rekla je Merkel.
Riječ je o prijedlogu da se količina sredstava koja se mogu povući iz fondova veže uz stanje vladavine prava u svakoj zemlji članici. Komisija će ove godine prvi put objaviti stanje vladavine prava u svim članicama. Inicijalno, ova je mjera zamišljena kao sredstvo pritiska na Poljsku i Mađarsku, koje su trenutno u procesu članka 7, kojim se predviđa i mogućnost oduzimanja prava glasa članici koja ne poštuje vladavinu prava.
Kao mogući datum novog samita spominje se već 5. mart. Mađarski premijer Viktor Orban rekao je novinarima kako "nije pošteno da siromašne države po udjelu BDP-a na stanovnika plaćaju više nego bogate".
Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) bio je po običaju vrlo otvoren.
- Francuska nije prihvatila loš dogovor nauštrb zajedničke poljoprivredne politike. Ako se ne postigne dogovor, ovaj će stari vrijediti i dalje - rekao je Makron.
Prema prijedlogu Mičela, kohezijska politika mogla bi biti najveći gubitnik novoga budžeta. S druge strane, njegov prijedlog predviđa dvostruko više sredstava za stavku zaštite vanjskih granica EU i odbrane, čime je Unija indirektno zauzela stav oko migrantske politike u budućem periodu.
Šesnaest zemalja okupljenih u grupu Prijatelji kohezije, među kojima je i Hrvatska, nije zadovoljno prijedlogom kojim se osjetno smanjuju sredstva fondova EU pa će tražiti ustupke kojima bi trebali amortizirati gubitke. S druge strane, tzv. neto uplatiteljice insistirat će na manjem postotku bruto nacionalnog dohotka u budžetu, a u tome bi ključnu ulogu mogao imati rabat, koji je poslužio kao kompromisno rješenje.
