Koronavirus se počeo širiti svijetom prije nekoliko sedmica i tada su mnogi pričali da je on sličan običnoj gripi - da je opasan za osjetljive grupe, ali da nije nešto zbog čega bismo trebali biti zabrinuti. Sada znamo da je ova procjena bila pogrešna. Prema dosadašnjim podacima, stopa smrtnosti za COVID-19 iznosi najmanje 1 do 2 posto, za razliku od zimske gripe, gdje iznosi 0,1 posto.
Osim toga, ispostavilo se da je novi koronavirus zarazan koliko i gripa, ili čak i više, piše CNN.
Neki stručnjaci se nadaju da će se COVID-19 i ponašati kao gripa, odnosno da će proljeće smanjiti broj oboljelih.
- Ovo je respiratorni virus, a oni nam uvijek uzrokuju probleme tokom hladnih mjeseci - kaže Nelson Majkl (Michael), vodeći američki istraživač u području vojne medicine.
Gripa napreduje u suhim i hladnim uvjetima, zbog čega je zima sezona gripe u većini sjeverne hemisfere. Promjene vremena tokom zime također imaju efekt, a Majkl je predvidio da će se i koronavirus ponašati kao gripa i da će nam "predstavljati manji problem kad otopli", ali je u isto vrijeme istakao i da se virus može vratiti s hladnim vremenom.
Postoji nada da će se uz radikalne mjere opreza i toplije vrijeme broj novih slučajeva oboljelih smanjiti, što će dati prostora zdravstvenom sustavu uhvatiti se ukoštac s virusom i kupiti vrijeme za razvijanje vakcine.
- Veoma je važno da svi razumiju da se sada uglavnom pripremamo za ono što nazivamo drugi val - upozorio je on.
Problem bi, međutim, mogao nastati ako se ovaj virus ne bude ponašao kao gripa? Možemo li se cijele godine boriti s visokim stepenom? Više od 100 slučajeva oboljelih potvrđeno je u Singapuru, gdje je toplo i vlažno veći dio godine. Australija, Brazil i Argentina trenutno su usred ljeta, a i u njima je potvrđeno desetak slučajeva, piše CNN.
Za sada nema dokaza da određena klima utječe na koronavirus. Neka od najugroženijih područja na svijetu - od Vuhana preko Irana do Južne Koreje - nalaze se manje-više na istoj geografskoj širini, imaju slične temperature i umjerenu vlažnost zraka.
Istraživači sa Univerziteta u Merilendu iskoristili su ove podatke u pokušaju da naprave kartu drugih dijelova svijeta koji bi mogli biti pod rizikom od epidemije. Prema njihovim riječima, određeni klimatski uvjeti možda ne utječu na opstanak virusa, ali mogu pomoći u njegovom bržem širenju.
- Osim slične prosječne temperature, vlažnosti zraka i profila geografske širine (lokacije na geografskoj širini od 30 do 50 stepeni), ova područja slična su i po vremenu pojave virusa, kada su temperature najniže i u isto vrijeme relativno stabilne više od mjesec dana - pišu autori studije.
Mnogi stručnjaci se nadaju da će ljeto smanjiti broj oboljelih, ali podaci koje dobivamo iz tropskih zemalja ne idu na ruku ovim nadama.
Istovremeno je se nameće i pitanje jesu li tropski slučajevi oboljeli tokom putovanja, jesu li povezani s nekim poznatim slučajem ili se ne zna kako su se zarazili.
Iako je tijekom protekle sedmice potvrđen veliki broj novih slučajeva oboljelih širom svijeta, tu su i dobre vijesti. Epidemije u Kini i Južnoj Koreji, koje su do sada bile najugroženije, prema svemu sudeći se stabiliziraju, jer se iz sedmice u sedmicu broj novih oboljelih smanjuje.
To je postignuto zahvaljujući intervenciji zdravstvenih vlasti kombinacijom karantina i ograničenja putovanja i poticanjem ljudi da rade od kuće i izbjegavaju biti u blizini drugih. Osim toga, javnost je obaviještena o nužnosti strogih sanitarnih protokola.
