Val antirasističkih protesta zadnjih sedmica trese Sjedinjene Američke Države i na svom putu ruši ili oštećuje spomenike ljudima koji su bili povezani s rasizmom ili ropstvom. Fokus prosvjednika, međutim, zadnjih dana skreće i prema povijesnim osobama koje su se dugo smatrale nedodirljivim. Ako su prosvjednici u prvo vrijeme bili usredotočeni na uklanjanje spomenika generalima Konfederacije, pokret je počeo skretati pogleda i na ikone američke povijesti, uključujući na "očeve nacije" Džordža Vašingtona (George Washington) i Tomasa Džefersona (Thomas Jefferson) ili predsjednika Teodora Ruzvelta (Theodore Roosevelt).

Ropstvo je bila privredna kičma američkog juga

Smrt Džordža Flojda (George Floyd), crnca kojeg je ugušio policajac u Mineapolisu 25. maja, izazvala je debatu o spomenicima u čast ljudima koji su bili u središtu američkog robovlasničkog sistema. Neki od njih su i srušeni ili išarani.

- Na pitanju spomenika vodi se bitka o narativu američke povijesti. Na jugu su ljudi odlučili poštovati lidere Konfederacije. Prosvjednici im sada kažu „više ne“ - kaže Karolin Galaher (Carolyn Gallaher), profesorica na Američkom univerzitetu u Vašingtonu.

Ropstvo je bila privredna kičma američkog juga sve do kraja Američkog građanskog rata 1865. godine. To je ostavilo trajnog traga na kulturu, stereotipove i percepciju te regije. U Virdžiniji, gdje su osnovane neke od prvih engleskih kolonija prije nego li je postala srce ropstva u Americi, prosvjednici su zatražili uklanjanje spomenika generalu Robertu E. Liju (Lee), vođi i najslavnijem pripadniku konfederacijske vojske.

Li ponosno stoji usred Ričmonda, glavnog grada Konfederacije tokom građanskog rata. U Vašingtonu je prošle sedmice srušen spomenik konfederacijskom generalu Albertu Pikeu. Ali sve češće ni druge figure s važnim mjestom u američkoj povijesti nisu sigurne. U ponedjeljak navečer prosvjednici su pokušali srušiti spomenik Endrju Džeksonu (Andrew Jackson), sedmom predsjedniku, u parku Lafajet, blizu Bijele kuće.

Meta nekih prosvjednika je i treći predsjednik Tomas Džeferson. Iako autor Deklaracije o nezavisnosti, on je bio vlasnik više od 600 robova i crnu je rasu smatrao inferiornom bijeloj. 

- Mnogo je njegovih spomenika koje bi trebalo maknuti - napisala je televizijska voditeljica Šenon Lenijer (Shannon LaNier) u eseju u Newsweeku.

Lenijer je potomkinja Seli Hemings (Sally), jedne od Džefersonovih robinja s kojom je imao šestero djece.

- Spomenici gospodarima njihovih porobljenih predaka, ubica, bijelih suprematista izazivaju veliku bol mnogim Afroamerikancima - napisala je Lenijer.

Čak i otac domovine i njen prvi predsjednik Džordž Vašington više nije neupitan. I on je na svojoj plantaži Mount Vernon, južno od glavnog grada koji nosi njegovo ime, imao stotinjak robova.

Historija u muzeje

Danijel Domingajs (Daniel Domingues), profesor historije na univerzitetu Rice u Hjustonu, smatra da se svaki spomenik Džefersonu mora staviti u kontekst s nekom pločom ili natpisom u podnožju.  

Grad Njujork izabrao je drugu metodu i uklonio spomenik 26. predsjednika Teodora Ruzvelta s ulaza Američkog prirodoslovnog muzeja. Usprkos žestokoj osudi aktualnog predsjednika Donalda Tramp (Trumpa), to je učinjeno zbog prosudbe da predstavlja kolonijalističke i rasističke stavove.

Ruzevelt je prikazan na konju, a uz njega hodaju crnac i Indijanac. Muzej je objasnio da spomenik pripadnike crne rase i autohtonih naroda eksplicitno prikazuje kao pokorene i inferiorne.

Tramp se, naime, protivi uklanjanju spomenika Konfederaciji jer bi to uništilo američku historiju i kulturu.

- Američka historija čuva se u povijesnim knjigama i u muzejima - odgovara Domingajs.