Naučnici upozoravaju na uznemirujuće pojave na Arktiku. U posljednje dvije sedmice temperature su u Sibiru zbog nezapamćenog toplinskog vala dosegnule rekordnih 38 Celzijevih stepeni te su ondje istovremeno izbili veliki požari, ispuštajući goleme količine ugljičnog dioksida u atmosferu, što bi moglo ukazivati na začarani krug svojevrsnog „klimatskog sloma“. 

I dok naučnici koji se bave klimatskim promjenama razmišljaju o tomu predstavljaju li ovakve krajnosti početak zastrašujuće nove epohe znatnog povećanja temperatura na Arktiku, planeta je još uvijek zahvaćena pandemijom koronavirusa koja ne jenjava.

Strahuju da bi se svijet u ovome trenutku mogao suočiti s novom opasnosti, istodobnim pregrijavanjem planeta i visokozaraznim bolestima.

Naučnici kažu da bi ubrzano zagrijavanje krajnjeg sjevera Zemlje moglo „osloboditi“ brojne viruse stare desetke ili čak stotine hiljada godina koji, zakopani duboko u sibirskome vječnom ledu već dugo miruju u smrznutome stanju.

Zbog ubrzanog zagrijavanja, a Arktik se zagrijava barem dvostruko brže od ostatka svijeta, permafrost se ondje otapa prvi put od posljednjega ledenog doba, pri čemu postoji opasnost od oslobađanja patogena s kojima se savremeni čovjek dosada nije nikad susreo.

- Pretpostavka da bakterije mogu dugo preživjeti definitivno je prihvaćena u znanstvenim krugovima. Preostaje samo pitanje - koliko dugo? Milion godina? 500.000 godina? 50.000 godina? - rekao je za Greenpeaceov časopis 'Unearthed' Jean Michel Claverie, virolog sa Sveučilišta Aix-Marseille.

Kazao je da "postoje iznimno kvalitetna istraživanja koja upućuju na to da se bakterije iz dubokog permafrosta mogu oživjeti.“