Bugarski predsjednik i premijer zarobljeni su u sukobu nastalom nakon što je vlada odbila da podnese ostavku poslije policijske racije na zgradu predsjednika, a te političke tenzije prelile su se na ulice bugarskih gradova.
Bugari već sedmi dan protestiraju širom zemlje zbog političke krize koja je počela prošlog utorka na maloj plaži na obali Crnog mora. Tada je lider male opzicione stranke Demokratska Bugarska, Hristo Ivanov, pokušao da dođe na, zvanično, javnu plažu, ali ga je u tome spriječio službenik Nacionalne bezbjednosne službe (NSO).
Taj službenik je sa još nekoliko kolega obezbjeđivao obližnju vikendicu bivšeg lidera Pokreta za prava i slobode Ahmeda Dogana, za koga Ivanov tvrdi da mu je vlada Bojka Borisova dozvolila da zauzme javnu plažu koja pripada državi i da pripadnike NSO-a koristi kao privatno obezbjeđenje.
Dva dana kasnije predsjednik Rumen Radev uputio je kritiku kabinetu Borisova i istakao da bi NSO trebalo da prestane da čuva pojedince poput Dogana. Istog dana, naoružane snage tužilaštva ušle su u predsjedništvo i uhapsile dva službenika iz predsjedničke administracije, a Radev i Ivanov su taj potez državnog tužioca Ivana Geševa protumačili kao pristrasnost i politički čin.
Zbog toga su Radev i Ivanov tražili ostavku i tužilaštva i vlade, što je Borisov odbio
. Ovaj skandal uspio je da ujedini opoziciju, pa su počeli protesti prvo u Sofiji, a onda i u Varni, Plovdivu i drugim gradovima.
Izletom na plažu Ivanov je hteo da razotkrije prljave tajne oligarha i državnog bezbjednosnog aparata. Kako tvrdi, Dogan je najmoćniji i najopasniji čovjek u Bugarskoj koji je oko sebe okupio ljude sličnih mafijaških afiniteta. Uz premijera Borisova, traži ostavku glavnog tužitelja Geševa zbog upada u predsjedništvo i medijskog tajkuna i Doganovog bliskog saradnika Deljana Pivskog.
To su tri glavne “neprijateljske figure” zbog kojih se protestanti svake večeri okupljaju širom Bugarske. U petak i u subotu došlo je do sukoba demonstranata sa policijom nedaleko od sporne plaže. Poslije toga protesti više nisu bili nasilni i održavani su bez ozbiljnijih sukoba. Demonstranti su u utorak odbacili optužbe da ih je platio odbjegli kockarski tajkun Vasil Božkov koga je vlada okrivila za nemire u zemlji.
Bugarsko specijalno tužilaštvo saopćilo je da je pokrenulo novu istragu protiv kockarskog mogula Božkova u vezi sa "učešćem u kriminalnom udruživanju sa novinarima i političarima u cilju djelovanja protiv zemlje". Iako počinjeno djelo nije precizirano, izgleda da je predmet istrage izdaja, koja je u Krivičnom zakoniku definirano kao učestvovanje u pokušaju nasilnog preuzimanja centralne ili lokalne vlasti, u pobuni ili oružanom ustanku u cilju svrgavanja, podrivanja ili slabljenja državne moći u zemlji.
Tužilaštvo je objavilo javne transkripte četiri prisluškivana telefonska razgovora vođena u junu i julu 2020. između Božkova i novinara Ognjana Stefanova, kao i između Božkova i Aleksandra Paunova, lidera Bugarske komunističke partije. Iz traskripta se vidi da Božkov organizira i finansira antikorupcijske proteste.
Božkov je rekao da je njegov jedini cilj da skloni, kako je rekao, huntu sa vlasti i svrgne i Borisova i ministra finansija Vladislava Goranova.
Američka ambasada u Sofiji u ponedeljak je podržala antikorupcijske proteste, najveće u proteklih sedam godina, i zahtjeve za uspostavljanje fer pravosudnog sistema u Bugarskoj. Američki odnosi sa Bugarskom su osjetljivi. Dvije zemlje su saveznice u NATO-u, Amerika je sprovela zajedničke vježbe sa bugarskim snagama, ali Vašington, također, brinu duboke veze Sofije sa Moskvom i njenog odbijanja da bude manje zavisna od ruskog snabdijevanja energijom.
Iako se u izjavi američke ambasade nije konkretno pominjao zahtjev demonstranata da Borisov i Gešev podnesu ostavke, bilo je potpuno jasno na čijoj strani je Amerika kada je ovaj eskalirajući skandal u pitanju.
Sa druge strane, iz Brisela se mogao čuti samo muk. Evropski lideri izbjegli su bilo kakve kritike, kao i prethodnih desetak godina koliko je Bugarska dio bloka.
Više od decenije njemačka kancelarka Angela Merkel i drugi lideri EU desnog centra "širom su žmurili" na to kako njihov vjerni bugarski saveznik Borisov vodi svoju zemlju. Međutim, kako ocjenjuje "Politiko", Borisov se sada bori za politički opstanak, kriza razmotava klupko koje su oligarsi ispleli oko državnih institucija, prije svega pravosuđa, zbog čega će i Brisel najvjerovartnije morati da otvori oči i reagira.
