Još prije 40-ak godina, sovjetska tajna služba KGB proučavala je donedavnog predsjednika Donalda Trampa (Trump) kao "vrijedan materijal i potencijal" za saradnju, piše u svojoj novoj knjizi poznati publicist Craig Unger - "American Kompromat, How the KGB Cultivated Donald Trump, and Related Tales of Sex, Greed, Power and Treachery (Američki kompromat - Kako je KGB vrbovao Donalda Trampa i vezane priče o seksu, pohlepi, moći i izdaji). ("Kompromat" je ruski termin koji označava kompromitirajuće, diskreditirajuće ili šetne materijale i podatke o nekom političaru ili oligarhu).
Kako prenosi britanski Daily Mail, Unger u svojoj knjizi tvrdi da su Trampa Rusi nekoliko puta spašavali od bankrota "opranim" novcem ruske mafije, a tim je novcem, prema Ungeru, financirana i gradnja nebodera po Trampovoj franšizi. Tramp je 1987. godine došao u Moskvu zbog dogovora o gradnji svojih hotela diljem Rusije, a zapravo je bila provjera KGB-a koliko on, zbilja, može biti koristan za "podrivačku" djelatnost u SAD-u. Unger se u knjizi poziva na mnogobrojne razgovore s mnogim bivšim agentima KGB-a, njihovim prebjezima te bivšim agentima CIA-e i FBI-ja, ali i mnogim advokatima koji su upoznati s poslovima Trampa.
Prema Ungeru, Tramp je svoje kontakte s Rusima započeo još 1976., kada je odlučio prebaciti iz Kvinsa na Menhetn svoj građevinski biznis. Tada je, navodi se u knjizi, za jedan dolar kupio stari oronuli „Commodore Hotel“, nedaleko od glavnog njujorškog kolodvora na uglu 42. i Park avenije koji će kasnije preurediti u „Grand Hyatt New York“. Zanimljivo da je televizore za hotel nabavio u prodavnici „Joy-Lud Electronics“ na Petoj aveniji čiji su vlasnici bili emigranti iz SSSR-a Semyonu Kislin, ukrajinski Židov, za kojeg se tvrdi da je bio doušnik KGB-a te Tamir Šapiro, kod kojih su inače televizore i ostalu bijelu tehniku kupovali ruski diplomati u SAD-u, (kada su se vraćali u SSSR), među kojima su bili i mnogi agenti KGB-a, jer su Kislin i Šapiro prodavali bijelu tehniku koja se mogla koristiti i po "europskim naponskim standardima". Kislin je opremu Trampu dao na kredit, a ovaj mu je to vratio za mjesec dana.
Unger navodi kako je vjerojatno KGB-u taj dućan služio kao pokriće za moguće vrbovanje i nadzor nad potencijalnim doušnicima i suradnicima. Tako da je, navodno, nadzor nad Trampom započeo već 1977. godine, nakon njegove ženidbe s Čehinjom Ivanom Zelníčkovom. Već tada je govorio da želi biti predsjednik SAD-a, a KGB ga je uočio jer je bio "narcisoidan, tašt, sebičan, gramziv, lakom na slavu i novac". Kislina su optuživali i da je bio u vezi s ruskom mafijom, što je on odbacivao, ali Unger navodi kako je ostajao u blizini Trampa stalno te je u dva navrata 1993. i 1997. godine donirao 40 milijuna dolara za kampanju Rudij Džulijanija (Rudy Giuliani) za gradonačelnika Njujorka koji će kasnije biti Trampov bliski suradnik i advokat. Knjiga će svakako izazvati veliku pažnju jer se ionako još od izbora 2016. godine kada je Tramp postao predsjednik SAD-a spominje "ruski trag" u njegovom izboru, od čega se ni do danas nije uspio otarasiti.
