Za turizam je 2020. bila katastrofalna godina. No jedna zemlja se uspjela uspjeti na ljestvici popularnosti kad su u pitanju turističkičke posjete Meksiko je usred pandemije dosegao globalno treće mjesto po broju turista, piše DW.
Na međunarodni aerodrom u Cancunu svakih pet minuta slijeću avioni iz cijelog svijeta, a i polijeću. I tako je od sredine decembra. U ovom meksičkom ljetovalištu na obali Karipskog mora je vrhunac sezone.
I Lufthansa je ponovno u oktobru obnovila liniju iz Frankfurta za ovo ljetovalište, i to uprkos strogim pravilima u vezi s putovanjima tokom koronakrize. Na plaži gomila kupača iz Evrope i Sjeverne Amerike, pred majanskim piramidama se ponovno stvaraju golemi redovi. Hotelijeri i ugostitelji su odahnuli.
Za mnoge turiste su pješčane plaže i tirkizno more očito dovoljno primamljivi da bi prikrili realnost u kojoj su odjeli za intenzivnu njegu u meksičkim bolnicama prepuni, broj novozaraženih svakodnevno raste, a do sada je od posljedica zaraze koronavirusom umrlo preko 174.000 osoba.
Ovakav stav globalnih turista učinio je Meksiko posljednjih dana, iza Francuske i Italije, trećim najposjećenijim turističkim odredištem na svijetu.
Razlozi za ovakav munjeviti razvoj turizma u Meksiku su višestruki. S jedne strane, Meksiko nikad nije zatvarao svoje granice niti traži negativni koronatest pri ulasku u zemlju. Predsjednik Meksika Andres Manuel Lopez Obrador je jedan od onih političara koji odbijaju mjere zatvaranja kako ne bi naškodili privredi.
Drugi razlog su meksički iseljenici koji tokom Božića masovno posjećuju domovinu i tako brinu za porast broja turističkih posjeta.
Uprkos trećem mjestu na globalnoj turističkoj ljestvici, i meksički turizam bilježi dramatične gubitke: gotovo 48 posto manje posjeta i 55 posto manje prihoda u poređenju s 2019. Utoliko veće je čudo što se branša tako brzo oporavila.
Tome treba pridodati i činjenicu da u Meksiku, za razliku od nekih drugih zemalja poput Njemačke, nije bilo subvencija za zrakoplovne kompanije ili turističku branšu. Meksička vlada je uoči pandemije zbog štednje čak zatvorila nacionalni marketinški turistički ured.
U saveznoj državi Quintana Roo, u kojoj se nalazi Cancun, guverner je naložio obavezno nošenje maski. Uz to, ovo karipsko ljetovalište se nalazi svega tri do četiri sata leta od odredišta u Sjevernoj Americi, otkuda dolazi i najveći broj stranih gostiju u Meksiku. Što je kraći let, to je manja mogućnost zaraze u avionu.
No mnogi ljekari u Meksiku upravo tu otvorenu politiku u turističkom sektoru smatraju jednim od glavnih krivaca za porast broja novozaraženih u turističkim regijama. U ovim regijama se epidemiološka situacija doduše pogoršala od februara, ali je situacija mnogo povoljnija nego u žarištima u Mexksco Sitiju i oko njega.
Spasonosni moment u priči o meksičkom turizmu su i domaći gosti. U zemlji sa 126 milijuna stanovnika značajan su faktor koji je ublažio gubitke na međunarodnom planu.
Kanada i SAD su zbog mutiranih varijanti virusa od onih koji se vraćaju iz inozemstva počele tražiti negativni PCR test, a postrožena je i praksa kod karantina.
Meksički turistički radnici su odmah reagirali i na aerodromima i turističkim središtima počeli nuditi PCR testiranja. Meksiko, kao i mnoge druge turističke zemlje, bi, kako vjeruje Halle, iz ove krize mogle izvući pouku i okrenuti se ekskluzivnijem, održivijem turizmu bez masovnih dolazaka i odlazaka turista.
Od toga bi mogli profitirati ne samo turistički radnici nego i okoliš.
