Mnogi smatraju da nakon smrti u našemu mozgu više nema živih stanica, s obzirom na to da prestaje cirkulacija krvi i kisika.

No izgleda da to nije slučaj i da u ljudskom organizmu nakon smrti haraju "zombi-stanice".

Ekspresija gena

Naučnici su primijetili da u ljudskom mozgu postoje stanice koje zapravo povećavaju svoju aktivnost nakon što umremo. Tim zombijima nakon smrti jača ekspresija gena i oni hrabro nastavljaju s izvršavanjem svojih vitalnih zadataka, kao da im je netko zaboravio spomenuti da je svemu kraj i da više nisu potrebni.

Neurolog Jeffrey Loeb sa Sveučilišta Illinois i njegovi kolege uočili su da ove stanice još satima nakon smrti tvrdoglavo stvaraju nove niti i obavljaju razne poslove.

- Većina studija pretpostavlja da sve aktivnosti u mozgu prestaju kada srce prestane kucati, ali to nije tako - rekao je Loeb.

Mnogo informacija koje imamo o moždanim poremećajima poput autizma, Alzheimerove bolesti i shizofrenije potječe iz eksperimenata izvedenih na moždanim tkivima nakon smrti. Obično se analiziraju tkiva ljudi koji su umrli prije više od 12 sati, piše Science Alert.

Nakon usporedbe ekspresije gena u svježim moždanim tkivima s gore spomenutim uzorcima mozga preminulih ljudi Loeb i tim otkrili su zapanjujuće razlike koje nisu bile specifične za dob ni bolest.

Iako je većina aktivnosti staničnih gena bila stabilna tijekom 24-satnog perioda nakon smrti, aktivnost velikog dijela stanica živčanog sustava je brzo propadala - osim glija, kod kojih je zabilježeno povećanje ekspresije gena.

Glija-stanice su, uz neurone, druga glavna vrsta stanica u živčanom sustavu. Mnogo su brojnije od neurona te čine oko posto ukupnog volumena moždanog tkiva.

Iako njihov "život nakon života" zvuči neobično, to zapravo ima dosta smisla s obzirom na to da glija-stanice poput mikroglija i astrocita koji jedu otpad kreću u akciju kada stvari krenu po zlu. A smrt je najgori mogući scenarij za naše tijelo.

- Ne iznenađuje previše da su glija-stanice aktivnije nakon smrti s obzirom na to da sudjeluju u upalnim reakcijama živčanoga tkiva. Njihov posao je da nakon ozljede mozga srede probleme poput nedostatka kisika ili moždanog udara - rekao je Loeb.

I zombi-stanice umiru

Stručnjaci su ustanovili da i ove zombi-stanice nakon 24 sata umiru te ih je nakon tog perioda teško razlikovati od okolnog propadajućeg tkiva.

- Pozitivna stvar našeg otkrića je da sada znamo koji su geni i tipovi stanica nakon smrti stabilni, koji se brzo raspadaju, a koji se s vremenom povećavaju. Na taj način možemo bolje razumjeti rezultate post mortem analize mozga - kazao je Loeb.

Istraživanje naslova Selective time-dependent changes in activity and cell-specific gene expression in human postmortem brain objavljeno je u časopisu Scientific Reports.