Početkom proljeća prošle godine, kada je pandemija punom snagom pogodila Evropu, u Njemačkoj je uvedena obaveza nošenja "pokrivala za usta i nos" u prodavnicama, apotekama i drugim mjestima, piše Deutche Welle.
Ta formulacija nije izabrana slučajno – dovoljno je bilo nositi maramu ili šal preko usta i nosa, ili bilo kakvu masku iz domaće radinosti. Jer, prave bolničke ili FFP2 maske u trgovinama i apotekama nisu mogli da pronađu ni najveći entuzijasti.
U toj panici je Ministarstvo zdravlja nabavilo stotine miliona maski iz Kine koje su se, kako sada otkriva magazin "Spiegel", pokazale neupotrebljivim. U Njemačkoj su dobile dozvole na brzaka, bez valjanog testiranja, ali su uglavnom ostale u magacinima.
Interna prepiska u koju sedmičnik "Spiegel" ima uvid pokazuje da Ministarstvo zdravlja koje predvodi demohrišćanin Jens Špan (Spahn) mjesecima vodi žustru prepisku sa Ministarstvom rada koje vodi socijaldemokrata Hubertus Hajl (Heil). Jer, Ministarstvo rada na kraju izdaje upotrebne dozvole za maske, a ove nije htjelo da odobri.
Španovo ministarstvo je čak, prema pisanju sedmičnika, pokušavalo da maske, umjesto u redovnu upotrebu, podijeli primaocima socijalne pomoći, osobama sa invaliditetom i beskućnicima.
Sada se navodno sprema kompromis: neupotrebljive maske valja proglasiti nacionalnom rezervom, sačekati da im kroz četiri godine istekne rok upotrebe, i onda ih spaliti. „Milijardu eura završiće u smeću", piše "Spiegel".
Može biti da dokumenti nisu slučajno stigli do novinara baš sada. Krajem septembra su parlamentarni izbori, a u posljednjih godinu dana su se oko ministra Špana i, uopće, Vlade koju predvode Demohrišćani Angele Merkel, nakupili brojni skandali. Od sporne nabavke brzih testova i kasnog početka vakcinacije, do afera u kojima su se poslanici Demohrišćana obogatili kao posrednici u nabavci maski i druge zaštitne opreme.
Na pisanje "Spiegela" sada je reagovala poslanica Socijaldemokrata Anšđelika Glekner (Angelika Glöckner), posebno na pokušaje Ministarstva zdravlja da neupotrebljive i opasne maske podijeli socijalno ugroženim grupama građana: „Osobe sa invaliditetom nisu pokusni kunići kojima se dobacuju ostaci loših odluka", rekla je ona.
- Demohrišćani moraju da razmotre kakve će biti posljedice u Ministarstvu zdravlja i po gospodina Špana. Ne može sve da se nastavi po starom - dodala je Glekner.
Posljedice po Špana tražila je i Marija Klajn-Šmeink (Maria Klein-Schmeink), poslanica Zelenih, koja je stvar nazvala „neoprostivom". To što je uradio Špan je „ne samo cinično, već i nespojivo sa dužnošću ministra zdravlja", rekla je ona.
Jens Špan, na početku pandemije kada su uvođene stroge mjere još jedan od najpopularnijih političara Njemačke, žestoko se srozao u očima javnosti proteklih mjeseci. Saznalo se i da je u oktobru, baš na dan kad je upozorio da su privatne sjedeljke i zabave najveći problem u pandemiji, Špan otišao na večernju sjedeljku u Lajpcig. Ta je sjedeljka sa desetak ljudi bila unosna – gosti su zamoljeni da daju priloge za Španovu kampanju za izbore za Bundestag, ali da uplate po 9.999 eura. Zašto baš ta suma? Zato što donacije od deset hiljada eura ili više moraju javno da se objave.
Nedavno je za drugi veliki talas korone Špan okrivio građane balkanskih i turskih korijena koji su navodno prošlog ljeta masovno unijeli virus u Njemačku. Kako je već pisao DW, brojke su opovrgle tu Španovu tvrdnju.