Svjetske cijene barela zabilježile su ove sedmice uspone kakvi nisu viđeni od aprila 2019. godine. Vodeći svjetski trgovci naftom („Vitol”, „Trasfigura”, „Glenkor”) i američka investiciona banka Goldman Saks procjenjuju da bi cijena barela do kraja 2021. mogla dostići vrijednost od 100 američkih dolara, prenosi londonski „Fajnenšel tajms”.
Vrtoglavi skok mogao bi se očekivati i bez obzira na najnoviju najavu radikalnih mjera američkih Federalnih rezervi (o postepenom ukidanju monetarne politike za sanaciju posljedica korone), kao i na signal da bi iranska nafta, u slučaju mogućeg nuklearnog dogovora grupacije „5+1”, zajedno s libijskim crnim zlatom uskoro mogla da preplavi tržište. Najprije, zbog već vidljivih znakova naglog rasta tražnje nafte i njenih derivata ovog proljeća – s masovnom vakcinacijom, rastom privrednih aktivnosti u brojnim zbog korone prezaduženim zemljama i povratkom sezone turističkih putovanja širom svijeta. Naftaši istovremeno tvrde da postoje sistemski razlozi zbog kojih bi nafta u ovoj deceniji mogla biti samo sve skuplja, prenosi Politika.rs.
Barel bi mogao dostići i cijenu od 130 dolara, ali bi ona ona mogla da padne i na 35 dolara. Razlog je jednostavan: momentalna dekarbonizacija (smanjenje emisije ugljenika) – koja sve više djeluje kao globalni društveni imperativ, rizična je i nije moguća.
Spomenuti raspon cijene zavisit će od toga sa čime se prvo suočimo: s vrtoglavim skokom tražnje ili s rastom investicija u naftnom sektoru. Ta neizvjesnost utjecat će na to da cijena barela u sljedećih nekoliko godina poslije korone bude ekstremno promjenljiva”, ocijenio je u četvrtak, Vilijam Rid Drugi, izvršni direktor američke kompanije „Kaslton komoditis internešenel”, tokom globalne konferencije o sirovinama.
Globalni trgovci naftom o frontalnom pritisku „zelenih” aktivista svih profila (od dioničara naftnih kompanija i vodećih banaka, do omladine zabrinute za svoju ekološku budućnost) da se hitro sprovede dekarbonizacija svijeta, misle slično kao i „OPEK-u plus”, petro-udruženju koje isporučuje 40 posto crnog zlata na tržištu.
- To je jedno „tralala” - tim riječima se Abdulaziz bin Salman, saudijski ministar energetike, nedavno osvrnuo na upozorenje Međunarodne agencije za energiju (IEA), da eksploatacija i razvoj novih naftnih bušotina i nalazišta prirodnog gasa treba ove godine da budu obustavljeni ako svijet želi da postigne da do 2050. godine nema emisije štetnih gasova.
U međuvremenu, i Rijad i Moskva, dva ključna aktera unutar „OPEK-a plus” ubijeđeni su da IEA, u jeku globalne pomame za obnovljivom energijom, ne barata danas dobrom računicom kad je riječ o svjetskoj proizvodnji i potrošnji nafte do sredine vijeka.
- Nema sumnje da je ’zelena energija’ neophodna, kao i ’zelena agenda’, jer to javnost zahtijeva. Trebalo bi ipak razjasniti kojim resursima se to može ostvariti, ko će to da plati, koje tehnologije i prilike nam stoje na raspolaganju, da bismo mogli da rješavamo zaostale probleme koji još čekaju na rješavanje - izjavio je ruski ministar energetike Aleksander Novak u pripremama za samit „OPEK-a plus” 1. jula.
Uoči tog skupa Saudijska Arabija i Rusija već su najavile da će paralelno raditi na dva fronta: daljih investicija u naftnoj industriji i proizvodnji prirodnog i tečnog gasa, kao i na obnovljivim izvorima energije.
Saudijska Arabija proizvodi naftu i gas po niskoj cijeni i proizvodi obnovljivu energiju.
- Svijet treba da prihvati kao realnost da ćemo mi biti pobjednici u svim tim aktivnostima - poručio je Abdulaziz bin Salman, ministar energetike Saudijske Arabije.