Angela Merkel 13. i 14. septembra putuje na Zapadni Balkan, posljednji put kao kancelarka, piše DW.
U Tirani se 14. septembra sastaje sa premijerima šest zemalja tog regiona, a prije toga želi da svrati u Beograd i sastane se s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Kako je potvrdila Martina Fic, zamjenica portparola njemačke Vlade, kancelarka namjerava da se u Beogradu sastane i sa predstavnicima civilnog društva svih šest balkanskih zemalja, a u Tirani će biti organizovan ručak sa šefovima vlada svih zemalja Zapadnog Balkana. Prije odlaska, kancelarka želi i da održi bilateralne razgovore s premijerima Bosne i Hercegovine, Kosova, Crne Gore i Sjeverne Makedonije.
Prema diplomatskim izvorima iz Berlina, inicijator ovog putovanja bio je njemački ambasador u Pekingu Jan Hecker, koji je nedavno iznenada preminuo. Heker je do kraja jula bio najbliži kancelarkin savjetnik za spoljnu i bezbjednosnu politiku, a imao je i odlučujući uticaj na njemačku politiku prema Zapadnom Balkanu.
-Posebno se zalagao za EU perspektivu Zapadnog Balkana“, napisao je u ponedjeljak na Twitteru njemački političar Mihael Rot (SPD), državni ministar za Evropu u Ministarstvu vanjskih poslova.
Vijest o iznenadnoj smrti 54-godišnjeg ambasadora rastužila je ne samo kancelarku i njene najbliže kolege, već i mnoge berlinske diplomate, novinare,ali i političare iz svijeta. Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić još istog dana je putem Twittera izrazio saučešeće i posebno pohvalio njegove sposobnosti i razumijevanje regiona: „Njemačka je izgubila velikog diplomatu, a Srbija velikog prijatelja“, napisao je Vučić.
-Posebno ga je impresionirala otvorenost sagovornika i njihovo divljenje prema kancelarki Angeli Merkel - kaže za DW jedan visokorangirani diplomata iz Berlina.
U ljeto 2018. proces približavanja šest zemalja Zapadnog Balkana Evropskoj uniji našao se u zastoju zbog otpora Francuske. Zemlje Zapadnog Balkana postale su nestrpljive.
Istovremeno, kružile su glasine o mogućim planovima za podielu Kosova i novim granicama u regionu. Te ideje su, navodno, podržali predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i tadašnji predsjednik Kosova Hašim Tači, a ni tadašnja visoka predstavnica EU za vanjske poslove Federica Mogherini nije bila protiv planova.
Međutim, većina u regionu odbacila je ideju o povlačenju novih granica i upućen je glasan poziv kancelarki Merkel. Bio je to tretnutak za šatl-diplomatiju. U cilju priprema Berlinske konferenciju o zapadnom Balkanu zakazane za kraj aprila 2019, Jan Heker je sa svojim francuskim kolegom Emanuelom Boneom otputovao u Beograd i Prištinu.
To nije bio lak poduhvat, jer je, pored suprotstavljenih balkanskih političara, tu bio i Richard Grenell , tadašnji ambasador SAD u Berlinu i specijalni izaslanik predsednika Donalda Trampa za Zapadni Balkan. On je gurao balkansku agendu koja nije bila usklađena sa EU.
Na samitu 2019. u Berlinu nije bilo sporazuma, ali će on ostati upamćen kao mjesto na kojem su sa stola konačno sklonjeni planovi o povlačenju novih granica na Balkanu.
Jan Hecker je takođe bio taj koji je „u ime kancelarke“ gurao imenovanje bivšeg nemačkog ministra za razvoj Christiana Schmidta za Visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini (OHR) – kako je to napisao sam Schmidt na svom nalogu na Facebooku.
Bivši šef OHR-a Christian Schwarz-Schilling tada je ocjenio da je to „povratak snažne predanosti Njemačke i EU Bosni i Hercegovini“. Bila je to pobjeda EU i SAD nad Rusijom, koja je u UN u početku, kako se izrazio Schwarz-Schilling, „torpedovala“ Schmidtova kandidaturu.
Nije bilo predviđeno da kancelarkin bliski saradnik i savjetnik bude na ovom putovanju na Balkan. Krajem avgusta Hecker je preuzeo dužnost ambasadora Njemačke u Kini.
To što je Jan Hecker umro tako neočekivano nakon samo dve nedjelje na funkciji, posebno je tužno, rekao jwalbanski ambasador u Berlinu Artur Kuko: „On nije bio samo prijatna osoba, već je veoma dobro razumio Balkan i bio je pravi prijatelj u pravom smislu te riječi, onaj koji ponekad kaže i neprijatne stvari. Nedostajaće nam taj glas.“
