Više od 100 svjetskih čelnika kasno navečer u ponedjeljak obećalo je da će do kraja desetljeća zaustaviti i preokrenuti trendove u krčenju šuma i degradaciji tla, a što će biti podržano i s 19 milijardi dolara javnih i privatnih sredstava.

Deklaracija o korištenju šuma i zemljišta pokrivat će šume ukupne površine veće od 13 miliona četvornih milja, a zajedničku izjavu na konferenciji o klimatskim promjenama Ujedinjenih naroda (COP26) koja se održava u Glazgovu između ostalih su podržali i Brazil, Indonezija i Demokratska Republika Kongo, na čijim teritorijima se nalaze velika prostranstva tropskih kišnih šuma.

U ime čelnika zemalja o deklaraciji je izvijestio ured britanskog premijera Borisa Džonsona (Johnson), koji je utvrdio da je ovo sporazum bez presedana. 

- Imat ćemo priliku okončati dugu historiju čovječanstva kao osvajača prirode i umjesto toga postati njezin čuvar - izjavio je Džonson.

Prema neprofitnoj organizaciji World Resources Institute (WRI), šume apsorbiraju otprilike 30 posto emisije ugljičnog dioksida.

Ipak, ovaj “prirodni klimatski tampon” brzo nestaje, a prema podacima WRI-ja, svijet je u 2020. izgubio 258 hiljada četvornih kilometara šume, što je područje veće od Ujedinjenog Kraljevstva.

Najvažniji cilj konferencije u Glazgovu je donijeti odluke kojima bi se rast temperature zadržao na maksimalno 1,5 stepeni u odnosu na predindustrijsko razdoblje, pri čemu znanstvenici kažu da će šume i takozvana “rješenja temeljena na prirodi” biti od vitalnog značaja za postizanje tog cilja.