Paleta tema G7 bi trebalo da bude fokusiranija. Ono o čemu G7 treba da razgovara na kraju diktira svjetska politika. Korona, kao i odnos sa Rusijom i Kinom pak neće izostati.

Logu se već može diviti. Neposredno pred Božić je portparol njemačke vlade Štefen Hebesreit (Steffen Hebestreit) podigao plavi plakat sa bijelim slovom G i brojem 7 udjenuti jedno u drugo, tako da grafički zapravo predstavljaju G. Ispod stoji "G7 Germany 2022", ništa više, piše Deutsche Welle.

- Ovaj fokus na osnovne stvari treba da prestavlja fokusirani program rada, koji smo postavili sebi tokom ovog predsjedavanja - rekao je Hebestreit.

G7 čine SAD, Kanada, Japan, Francuska, Velika Britanija, Italija i Njemačka. Kada je grupa 1970-ih osnovana, ove zemlje su bile najjače industrijske nacije na svijetu a privreda bila dominantna tema. Danas se "Grupa sedam" najviše bavi glavnim političkim pitanjima, koja se mogu rješavati samo multilateralno, dakle zajednički.

Njemačka preuzima predsjedavanje od Velike Britanije

Veliki dio onoga o čemu se razgovaralo i pregovaralo tokom britanskog predsjedavanja, morat će da se nastavi od januara, nakon rotacije, pod njemačkim predsjedavanjem. Prije svega fokus će biti na suzbijanju pandemije korona virusa, koja ni nakon dvije godine nije prevladana. Posljednji put su se ministri zdravlja G7 sastali krajem novembra. Na samitu šefova država i vlada G7 u junu u Lononu je dogovoreno da se do kraja 2022. distribuira 2,3 milijarde doza vakcina zemljama u razvoju. Njemačka je drugi najveći donator u programu COVAX.

No, centralna tema njemačkog predsjedavanja trebalo bi da bude – klimatska politika. Njemačka ministrica spoljnih poslova, analena Berbok (Annalena Baerbock, Zeleni) nije ostavila sumnju u to na posljednjem samitu u Liverpulu. Klimatska kriza utiče na mir i sigurnost i to ne samo za Evropljane, već posebno za pogođene zemlje u razvoju.

- Mi možemo da se prepustimo iluziji da je Zapad ostrvo, ali i na njemu će nastaviti da raste nivo vode ako sada ne preduzmemo nešto. Zbog toga ćemo zajedničko suočavanje sa klimatskom krizom učiniti jednim od glavnih težišta našeg predsjedavanja G7 tokom naredne godine - kazala je Berbok.

Uključiti Kinu

Međutim, bez Kine G7 ne bi mogla da zaustavi globalno zagrijavanje. 

- Kina je naš partner, partner za G7 - naglasila je ministrica vanjskih poslova Berbok. Doduše, ona tu ne misli samo na klimu. Berbok dodaje kako se mnoga globalna pitanja mogu riješiti samo zajednički. No, odnos prema autoritarnom režimu u Pekingu je unutar G7 sve samo ne nesporan. 

Predsjednik Sjedinjenih Američkh Država Džozef Bajden (Joseph Biden) zahtijeva strožiji pristup.

Kina je definitivno konkurent i u „mnogim stvarima sistemski rival", rekla je Berbok i naglasila:

- Kooperacija je vrhovna zapovijest u diplomatiji i međunarodnoj saradnji, ali zasnovana na poštovanju ljudskih prava i međunarodnih sporazuma. Sa ovom "vanjskopolitičkom dilemom" se mora suočiti.

SAD su "najvažniji partner"

Ovako to vidi kancelar Olaf Šolcc (Scholz, SPD). 

- Mi bismo morali prema Kini usmjeriti našu politiku, koju smatramo realnom - kazao je on u svom prvom govoru na funkciji kancelara sredinom decembra u Bundestagu. 

Šolc je rekao i da bi se "kritična situacija sa ljudskim pravima i kršenja univerzalnih normi morali nazvati pravim imenom". 

- To pak ne mijenja ništa da zemlja sa veličinom i historijom Kine ima i centralno mjesto na međunarodnoj sceni - kazao je.

Tokom njemačkog predsjedavanja će postati jasno da nova njemačka vlada želi da svoju vanjsku politiku oblikuje, mnogo više nego ranije, u duhu "konstruktivnog dijaloga". No, u formatu G7 se ne može bez SAD, jasno je to i njemačkom kancelaru. 

- U globalnoj konkurenciji SAD su "najvažniji partner" - naglasio je Šolc u svom prvom govoru.

Šolc dijeli uvjerenja s Bajdenom

Partner od kojeg očekuje mnogo.

- Sa predsjednikom SAD Džoom Bajdenom dijelim uvjerenje da bi liberalna demokratija svijetu ponovo morala da dokaže da ima bolje, poštenije i pravednije odgovore na izazove 21. vijeka - rekao je Šolc.

To važi i za međusobni odnos dviju zemalja. Vlada Njemačke će se uvijek zalagati za multilateralnu saradnju i jačati njene institucije.

Također i u pogledu Rusije. Zemlje G7 su zaprijetile "masivnim konsekvencama" u slučaju napada na Ukrajinu. Time se prvenstveno misli na ekonomske sankcije.

- Svaka povreda teritorijalnog integriteta će skupo da košta i mi ćemo zajedno sa našim evropskim partnerima i našim transatlantskim saveznicima govoriti jednim glasom - naglasio je Šolc a time i ponovio izjavu njegove prethodnice – Angele Merkel.

G7 kao veliki međunarodni zadatak

Bez obzira na to Scholz želi da nastavi da insistira na pregovorima. Njemačka bi morala da zbog svoje historije "bude spremna da češće pokušava da dođe do dogovora i da pokušava da nađe izlaz iz spirale eskalacije".

Predsjedavanje G7 je "veliki internacionalni zadatak sa kojim moramo da se uhvatimo u koštac", izjavio je njemački ministar finansija Kristijan Lindner (FDP), koji želi da organizuje sastanak ministara finansija G7. Isto, između ostalih, planiraju i Ministarstvo vanjskh poslova i ministarstva privrede i zdravlja.

Samit u Alpama i 166 miliona eura

Vrhunac njemačkog predsjedavanja G7 je samit šefova država ili vlada od 26. do 28. juna u Dvorcu Elmau, u idiličnim kulisama bavarskih Alpa. Ovo malo mjesto u okrugu Garmisch-Partenkirchen je bilo domaćin samita još 2015.

Luksuzni hotel sa pet zvjezdica, sa svojim velikim apartmanima za šefove država ili vlada, smješten je u teško pristupačnoj dolini. 2015. su svuda okolo izgrađeni putevi za policijska vozila, također i pista i heliodrom.

Bavarski ministar unutrašnjih poslova procjenjuje da će samit koštati oko 166 miliona eura. 90 posto sredstava planirano je za obezbjeđivanje samita, između ostalog i za kilometarsku sigurnosnu ogradu i komunikacione sisteme podržane satelitima. 2015. je u akciji obezbjeđivanja samita učestvovalo 20.000 policajaca iz cijele Njemačke. Od mjesta na kojem se održavala konferencija napravljeno je malo utvrđenje. Manje od toga neće biti sigurno ni u junu 2022.