Što god ruski predsjednik Vladimir Putin planirao s masovnim gomilanjem vojske uz ukrajinsku granicu – on je već u jednom uspio. Dobri odnosi između Kijeva i Berlina su pogoršani. 

Ukrajinci su trenutno zapostavljeni i moraju promatrati kako se oko njih vodi svjetska politika. To su jasno pokazali posjeti francuskog predsjednika Emanuela Makrona (Emmanuel Macron) Moskvi i njemačkog saveznog kancelara Olafa Šolca (Scholz) Vašingtonu. Ukrajinske elite su frustrirane zbog spornog plinovoda Sjeverni tok 2, ali i zato što Njemačka ne isporučuje Ukrajini oružje, piše "Deutsche Welle".

Sad se razvila i rasprava o tomu koliko je Njemačka pomogla Ukrajini od proeuropske revolucije na Majdanu prije sedam godina. Račun je otvorio savezni kancelar Olaf Šolc u jednom televizijskom intervjuu prije odlaska u SAD: gotovo dvije milijarde eura su otišle tamo otkako se Ukrajina odlučila za demokratske izbore i pro-europski kurs, a protiv svoje vlade sklone Kremlju, koja je srušena 2014. godine, rekao je Šolc.

Na konferenciji za medije skupa s američkim predsjednikom Džoom Bajdenom (Joe Biden) u Vašingtonu Šolc je još dodao da je iz Evropske unije, u kojoj je Njemačka najveći neto-platiša, u Ukrajinu otišlo još 3,8 milijardi eura. Štaviše, Šolc je rekao da se s SAD-om raspravlja tko je stvarno Ukrajini poslao „veću pomoć" od 2014. Dakle, Njemačka ili SAD, koji sad šalje i oružje.

Oružje za samoobranu

Kratko prije toga je ukrajinski ambasador u Berlinu Andrij Melnik (Melnyk) u radijskom intervjuu za "Deutschlandfunk" rekao da mu niko nije mogao objasniti od čega se sastojala ta pomoć. On polazi od toga da je Njemačka njegovoj zemlji od 2014. poslala „razvojnu pomoć" u visini od nešto preko 750 ,miliona eura. I da je po tomu „Ukrajina na 13. mjestu, iza Konga i Tunisa". 

- Cijenimo pomoć koju smo dobili od Njemačke. Nema sumnje da smo za to zahvalni - kaže Melnik, samo što sve to mora biti stavljeno u relacije.

Ukrajina u svojim zahtjevima za obrambenim oružjem ukazuje na Izvozna načela za ministarstvo gospodarstva koja je izradila još prošla njemačka vlada. Tamo stoji da se „izvoz u zemlje koje su umiješane u oružane sukobe" ne bi trebao događati osim ako se radi o „slučaju članka 51. UN-ove povelje". Taj članak govori o pravu svake države na samoobranu.

Više od riječi i savjeta

Na to se poziva i vjerojatno najpoznatiji Ukrajinac u Njemačkoj, gradonačelnik Kijeva i bivši profesionalni boksač Vitalij Kličko. On razumije da Njemačka „ne isporučuje oružje nekoj agresivnoj zemlji. Ali, sasvim druga je stvar ako se netko želi braniti", rekao je Kličko u razgovoru za njemački sedmičnik "Die Zeit". A ambasador Melnik dodaje: 

- Radi se o tomu da nam se pomogne defenzivnim oružjem, a ne samo lijepim riječima i savjetima.

Ta formulacija ima dublji smisao. Njemačka stvarno Ukrajini nakon Majdanske revolucije pomaže stotinama savjetničkih ugovora i programa pomoći da ostane na evropskom kursu. U Kijevskim hotelima jedni za drugima ulaze i izlaze prije svega gospodarski stručnjaci iz Njemačke. 

Preko Međunarodnog monetarnog fonda Njemačka pomaže od 2014. kod stabilizacije ukrajinskoga gospodarstva i domaće valute grivne. Bez te pomoći bi Kijev vjerojatno već odavno morao provesti monetarnu reformu, piše "Deutsche Welle".

Pomoć civilnom društvu

Po navodima Saveznog ministarstva vanjskih poslova Njemačka je od 2014. Ukrajinu bilateralno pomogla s „ukupno više od 1,8 milijardi eura". Uz to dolaze još „projekti primjerice političkih zaklada, saveza i nevladinih organizacija". Na te brojke je očito mislio savezni kancelar Olaf Šolc u televizijskom intervjuu.

Financiraju se i reformski projekti „s civilnim društvom u zemljama istočnog partnerstva i Rusije". U polovici tih više od 200 projekata sudjeluju Ukrajinke i Ukrajinci. U to pripada i izgradnja „neovisnog javno-pravnog radija" u Ukrajini i jačanje razmjene mladeži.

Trgovinska bilanca na razini kao prije pandemije

Njemačka se doista angažira u Ukrajini više nego i jedna druga zemlja Evropske unije. To je razumljivo s obzirom da je Njemačka najveća zemlja među 27 članica EU-a. A to se osobito pokazuje kod njemačko-ukrajinskih gospodarskih odnosa. Oni se učvršćuju unatoč prijetnjama velikog susjeda Rusije. Nesmanjen je interes njemačkih poduzeća za poslovanje u Ukrajini. 

- Nikad ranije nismo imali toliko upita kao posljednjih mjeseci - kaže Aleksander Markus (Alexander), predsjednik Njemačko-ukrajinske industrijske i trgovinske komore u Kijevu u razgovoru za DW.

Štaviše, trgovinska bilanca između Njemačke i Ukrajine se 2021. potpuno oporavila od pada uslijed pandemije koronavirusa, kaže Markus. Bilanca je ponovo kod 7,7 milijardi eura i time gotovo jednaka kao i bilanca s Rumunijom, koja je susjed Ukrajine i članica Evropske unije s upola manje stanovnika nego Ukrajina. Ukrajina izvozi u Njemačku robu i usluge u vrijednosti od 2,8 milijardi eura. Njemačka poduzeća su u Ukrajini ostvarila poslove vrijedne 4,9 milijardi eura.

 Gospodarska povezanost između Ukrajine i Njemačke je tako jaka kao ni s jednom zemljom unutar Evropske unije. Po navodima trgovinske komore u Ukrajini je aktivno 2.000 njemačkih poduzeća. Ona isporučuju sve što proizvodi njemačka industrija – samo ne oružje, piše "Deutsche Welle".