Kolumbijski pisac i fotoreporter Edgar Himenez Mendoza (Jimenez) u djetinjstvu je bio prijatelj kolumbijskog narkobosa i narkoteroriste Pabla Eskobara (Escobar), a potom i njegov lični fotograf koji je u razgovoru s novinarom Anadolu Agency (AA) otkrio niz manje poznatih detalja iz života osnivača ozloglašenog Medellinskog kartela.

Mendoza, poznatiji kao "El Chino", upoznao je Ekobara kao 13-godišnjak i tri godine su zajedno išli u školu, a onda su se razišli i nisu se sretali 15 godina.

- Pablo je bio prosječan učenik, nije se baš isticao. Imali smo toliko dobrih uspomena, a onda smo izgubili kontakt - kazao je Mendoza i dodao da se njihov ponovni susret dogodio 1980. godine kada je Eskobar već bio među pet najbogatijih ljudi na Forbesovoj listi i vodeći narkobos u svijetu. Ponovni susret dogodio se uz posredstvo zajedničkog prijatelja i to na poznatom ranču Hacienda Jimenez.

- Pablo me je dočekao sa velikom radošću i oduševljenjem. Pitao me je čime se bavim. Rekao sam mu da sam fotograf. Unajmio me je da slikam životinje u zoološkom vrtu. Tada sam postao njegov lični fotograf - kazao je Mendoza.

Snimao je fotografije Eskobarove političke kampanje i porodične događaje, uključujući vjenčanja, rođendanske i druge zabave. Podsjetio je da su kolumbijske vlasti, Sjedinjene Američke Države i američka Agencija za borbu protiv droga (DEA) vodile decenijsku borbu protiv Eskobara.

- Prva glavna razlika koja Pabla razlikuje od ostalih narkobarona je ta što je on najmoćniji čovjek u trgovini drogom, a druga je to što je jedini baron koji je objavio rat državi kao osoba bez presedana u historiji. Pablo je imao dvije strane ličnosti, strane dobra i zla. Neki ljudi u njegovom susjedstvu su bili jako vezani za Pabla, svuda ste mogli vidjeti njegovu sliku, ali za žrtve narkorata Pablo nije bio ništa bolji od đavola - rekao je Mendoza.

Nevini ljudi bili su žrtve Eskobarovih kartelskih sukoba

Ističući da je stotine nevinih ljudi izgubilo život u borbi države protiv Eskobara i drugih kriminalnih organizacija, Mendoza je rekao da su i mnogi važni ljudi kidnapovani, a da su ulice bile nesigurne i poprište eksplozija i pucnjava.

- Mnogi nevini su poginuli u Pablovim kartelskim sukobima. On je tokom političke kampanje izgradio desetine kuća za ljude koji su živjeli u veoma lošim uslovima. Naravno, kao osoba koja mu je bila najbliža, slikao sam te akcije - kazao je Mendoza.

Podsjećajući da je o Eskobaru napisano mnogo knjiga i da su napravljeni mnogi filmovi o njegovom životu, Mendoza je kazao da u Netflixovoj seriji “Narcos“ postoji mnogo historijskih netačnosti.

- Na primjer, nepotpune informacije u sceni u kojoj opisuju zauzimanje Palate pravde i odnos sa gerilskom M19. Holivudski filmovi o Pablovom životu nisu realistični - naglasio je Mendoza.

Ističući da su mnogi poslovni ljudi i političari željeli da posluju s Eskobarom, posebno 80-ih godina prošlog vijeka kada je njegovo bogatstvo bilo na vrhuncu, Mendoza je kazao da se sve promijenilo nakon što je Giljermo Kano (Guillermo Cano), direktor lista “El Espectador“, otkrio da je Pablo krijumčar droge.

Ubistvo ili samoubistvo Escobara?

Mendoza je podsjetio na izjavu Eskobarovog brata Marina koji je nakon njegovog ubistva kazao novinarima da griješe svi koji misle da je Pablovom smrću prekinuta trgovina drogom i nasilje u Kolumbiji.

- Trgovina drogom i nasilje traju i 29 godine nakon Pablove smrti - rekao je Mendoza.

Naglasivši da postoje različite tvrdnje o Eskobarovoj smrti, Mendoza je kazao da je policajac Agilar (Aguilar) rekao da je lično ubio narkobosa, dok je i američka DEA tvrdila da je učinila isto.

- Međutim, Ekobarova porodica kaže da je Pablo izvršio samoubistvo, a ja lično više vjerujem u tu tvrdnju. Rekao je da nikada ne bi dozvolio sebi da bude zarobljen živ. Nakon Pablove smrti, neka od njegovih imanja je oduzela država, dok je druga od njegove supruge oteo kartel Kali - pojasnio je Mendoza.

Pablo Escobar

Narkobaron Pablo Emilio Eskobar Gaviria, poznatiji kao Pablo Eskobar, rođen je 1. decembra 1949. godine u Rionegru u Kolumbiji. Bio je vodeći svjetski krijumčar droge i držao je monopol u toj vrsti kriminala.

Iako je Eskobar dobio pravo da uđe u Parlament Kolumbije 1982. godine zahvaljujući socijalnim projektima koje je napravio za siromašne, morao je da podnese ostavku zbog navoda tadašnjeg ministra pravde. Magazin “Forbes“ uvrstio je Eskobara na listu deset najbogatijih ljudi na svijetu. 

Poginuo je 2. decembra 1993. u 44. godini na krovu kuće u Medellinu u sukobu sa snagama sigurnosti. Potjera za njim je trajala 16 mjeseci.

Bombaški napad i 110 ubijenih u avionu

Eskobar je izvodio brojne bombaške i oružane napade protiv sigurnosnih jedinica, javnih službenika i civila i smatra se odgovornim za smrt najmanje 4.000 ljudi.

Eskobar je naredio i ubistvo Luisa Karlosa Galana (Carlos), koji je slovio za favorita prije predsjedničkih izbora u Kolumbiji 1990. godine. Galan je ubijen iz vatrenog oružja 18. avgusta 1989. godine tokom predizbornog skupa u Soači.

Također, Medellinski kartel je odgovoran za bombaški napad izveden 27. novembra 1989. godine u putničkom avionu iz Bogote ka Kaliju, kada je poginulo 110 osoba. Galanov politički nasljednik Cezar Gaviria Truhiljo (Cesar Gaviria Trujillo) je izbjegao smrt tako što je u posljednjem času odlučio putovati u Kali drugim avionom.