Zbog opasnosti da se posljedice ukrajinske krize preliju i na druge zemlje u susjedstvu Rusije dođu na muke, Evropska unija mora pomoći Moldaviji i Gruziji i "gledati pomno na Zapadni Balkan, jer ćemo tamo vidjeti provokacije, posebno u Bosni i Hercegovini - izjavio je visoki predstavnik EU Žozep Borelj (Joseph Borell)

Borelj je to rekao poslije zasijedanja šefova diplomatija Unije koji su stavili na snagu oštre sankcije Rusiji zbog vojnog upada u Ukrajinu, a iz njegove izjave se može jasno zaključiti da su o tome raspravljali ministri vanjskih poslova EU, nadležni za smjernice u vanjskoj politici evropske 27-orice.

Pogoršanje bezbjednosti

Evropski diplomatski zvaničnici novinarima su takođe prenijeli da je odluka o povećanju trupa u EU misiji Altea u Bosni i Hercegovini i snažnije posvećenje Zapadnom Balkanu „odgovor na pogoršavanje bezbjednosti u širim razmjerama ne samo zbog Ukrajine, već i zbog upliva Rusije na srpski entitet u Bosni, kao i na Crnu Goru i Srbiju“.

Evropska komisija je istovremeno, očigledno u namjeri da se podvuče spremnost za podršku Zapadnom Balkanu, ponovo saopštila da će kroz, doduše još od oktobra 2020. najavljivani, investicioni paket od 3,2 milijarde eura, pomoći oporavak regiona.

Mada je EK predočila da su tu raspoloživa sredstva jedino milijardu i sto miliona eura iz IPA III programa u roku od sedam godina, dok bi do 2027. trebalo da se privuče još očekivanih dvadesetak milijardi eura sredstava finansijskih organizacija i privatnog kapitala.

Njemački portal "Dojče vele" isto tako prenosi s vidnom pažnjom analizu austrijskog lista "Standard" u kojoj stoji da je napad Rusije na Ukrajinu doveo do toga da se mjere predostrožnosti preduzimaju i u jugoistočnoj Evropi.

U Analizi se ističe objašnjenje evropske vojne misije Eufor u BiH da je odluka o upućivanju dodatnih 500 vojnika u Bosnu uslijedila "zbog pogoršanja međunarodne bezbjednosne situacije, što bi moglo potencijalno dovesti do nestabilnosti u Bosni i Hercegovini".

Standard ističe da bi "pojačanje trupa trebalo prije svega da stavi do znanja odlučnost da se očuva teritorijalni integritet i suverenitet BiH, a trupe stacionirane u Brčkom mogle bi odgoditi ili spriječiti zauzimanje (otcjepljenje) cijele teritorije Republike Srpske".

I, kako dodaje, člana Predsjedništva BiH "(Milorada) Dodika dugi niz godina ne podržava samo Srbija, već prije svega i Rusija, a u cijelom regionu sada postoji zabrinutost da bi Rusija – isto kao što je to učinjeno Narodnim republikama Lugansk i Donjeck - mogla da prizna Republiku Srpsku kao nezavisnu državu kako bi stvorila još veću nestabilnost na Balkanu".

"Dodik je saveznik hrvatske nacionalističke stranke HDZ"

Bečki dnevnik navodi da je "Dodik takođe saveznik Hrvatske nacionalističke stranke HDZ u BiH koja sada i otvoreno traži treći entitet".

- Njemački Maršal fond SAD" (GMFUS ) takođe tvrdi da "od Balkana do Malija i dalje, Rusija popunjava prazninu ostavljenu slabošću Zapada" i kaže da "ako Rusija preuzme nadzor nad Ukrajinom ili uspije da tu zemlju ozbiljno destabilizuje, za Ameriku i Evropu će početi nova era" .

"Vođi SAD i Evrope će se sučeliti s dvostrukim izazovom da preispitaju evropsku bezbjednost i ne budu uvučeni u rat većih razmjera s Rusijom", zaključak je "Njemačkog Maršal fonda SAD".

Visoki predstavnik EU Borelj je u posebnom osvrtu za francuski list "Mond" iznio ne samo strategijsko i geopolitičko, bezbjednosno viđenje sukoba u i oko Ukrajine, već i ideološki stav sa stanovišta vrijednosti, a to je da "suština cijelog zbivanja leži u sve više autoritarnoj prirodi režima Vladimira Putina, u njegovom dubokom ubjeđenju da bi širenje slobode i demokratije do njegovih granica predstavljalo životnu opasnost po njegovu vlast".

U jednoj posebnoj opširnoj analizi "Njemačkog Maršalovog fonda SAD" se takođe podsjeća na to da "sve u svemu, temelj ruskog razmišljanja i politike prema međunarodnom poretku nije jasno uvrežen jedino u poglavitom naglašavanju statusa Rusije kao velike sile".

U analizi se ukazuje i na to da je šef ruske diplomatije "Sergej Lavrov 2016. istakao da u situaciji poslije 'hladnog rata' postoji realna šansa da se prevaziđe unutarevropski raskol i to preokrene u zajednički evropski dom kao stvarnost.

"Međutim", zaključak je "GMFUSA", "taj poslehladnoratovski poredak nije uvažio interese Rusije, pa otud Rusija sad odbija da se povinuje njegovim pravilima".