Nuklearne eksplozije mogu uzrokovati značajnu štetu i žrtve od eksplozije, topline i radijacije, ali svoju porodicu možete zaštititi tako što ćete znati što učiniti i biti spremni ako se dogodi.

Prošlo je gotovo 80 godina otkako su dvije nuklearne bombe detonirane iznad japanskih gradova Hirošime i Nagasakija, usmrtivši najmanje 129.000 ljudi uz razorne, dugoročne zdravstvene učinke.

Do danas su to jedini slučajevi korištenja nuklearnog oružja za ratovanje, ali realnost je da je u svijetu ostalo otprilike 12.700 bojnih glava, a Vladimir Putin je svoje stavio u stanje visoke pripravnosti. Dakle, što bi se dogodilo da ruski predsjednik sutra, ne daj Bože, ispuni prijetnju i aktivira nuklearnu bombu?

Tim iz AsapSCIENCE proučava nauku o nuklearnim bombama kako bi predvidio kolika je vjerovatnost da ćete preživjeti. Recimo, u slučaju nuklearne eksplozije, željeli biste nositi bijelo.

Nuklearno oružje je uređaj koji koristi nuklearnu reakciju za stvaranje eksplozije. Nuklearni uređaji se kreću od male prijenosne naprave koju nosi pojedinac do oružja koje nosi projektil. Nuklearna eksplozija može se dogoditi sa ili bez upozorenja od nekoliko minuta.

Procjena uticaja nuklearne bombe

Ne postoji jasan način za procjenu uticaja jedne nuklearne bombe jer ovisi o mnogim faktorima, uključujući vrijeme na dan kada je bačena, doba dana kada je detonirala, geografski raspored mjesta gdje udari i je li eksplodirala na zemlji ili u zraku.

Ali, općenito govoreći, postoje neke predvidljive faze eksplozije nuklearne bombe koje mogu uticati na vjerovatnost vašeg preživljavanja.

Otprilike 35 posto energije nuklearne eksplozije oslobađa se u obliku toplinskog zračenja. Budući da toplinsko zračenje putuje približno brzinom svjetlosti, prva stvar koja će vas pogoditi je bljesak zasljepljujuće svjetlosti i topline.

Video AsapSCIENCE razmatra bombu od jednog megatona, koja je 80 puta veća od bombe detonirane iznad Hirošime, ali mnogo manja od mnogih modernih nuklearnih oružja.

Za bombu te veličine, ljudi udaljeni do 21 km doživjeli bi brzu sljepoću po vedrom danu, a ljudi udaljeni do 85 km bili bi privremeno oslijepljeni u vedroj noći.

Te su udaljenosti promjenjive, ne ovise samo o vremenu, već i o tome što nosite, bijela odjeća može reflektirati dio energije eksplozije, dok će je tamnija odjeća apsorbirati.

Ipak, malo je vjerovatno da će to napraviti veliku razliku za one koji su dovoljno nesretni da budu u središtu eksplozije.

Zdravstvene posljedice

Sama svjetlost je dovoljna da izazove nešto što se zove bljesak sljepoće, obično privremeni oblik gubitka vida koji može trajati nekoliko minuta.

Toplina je problem za one koji su bliži eksploziji. Blage opekline prvog stupnja mogu se pojaviti na udaljenosti do 11 km, a opekline trećeg stupnja, one koje uništavaju i stvaraju mjehure na kožnom tkivu mogu zahvatiti svakoga tko je udaljen do 8 km. Opekline trećeg stupnja koje pokrivaju više od 24 posto tijela vjerojatno bi bile smrtonosne ako ljudi ne dobiju hitnu medicinsku pomoć.

Ako nekako preživite sve to, još uvijek se morate nositi s trovanjem radijacije i nuklearnim ispadanjem. Trajni učinci na planet su dugotrajniji nego što biste mogli očekivati.

Udaljenost ljudi od nuklearne bombe

Temperature u blizini mjesta eksplozije bombe tijekom eksplozije u Hirošimi procijenjene su na 300.000 Celzijevih stupnjeva, što je otprilike 300 puta više od temperature na kojoj se tijela kremiraju, tako da su ljudi gotovo trenutno svedeni na najosnovnije elemente, poput ugljika.

Ali za one koji su malo udaljeniji od središta eksplozije, osim topline, treba razmotriti i druge učinke. Eksplozija nuklearne eksplozije također odbacuje zrak od mjesta eksplozije, stvarajući nagle promjene tlaka zraka koje mogu zgnječiti predmete i srušiti zgrade.

U radijusu od šest km bombe od jednog megatona, valovi eksplozije proizveli bi 180 metričkih tona sile na zidove svih dvokatnih zgrada i brzinu vjetra od 255 km/h. U radijusu od jednog kilometra, vršni tlak je četiri puta veći, a brzina vjetra može doseći 756 km/h.

Tehnički, ljudi mogu izdržati toliki pritisak, ali većina ljudi bi stradala od pada zgrada.

Kako preživjeti nuklearni rat

Uđite u najbližu zgradu kako biste izbjegli zračenje. Opeka ili beton su najbolji.

Skinite kontaminiranu odjeću i obrišite ili operite nezaštićenu kožu ako ste bili vani nakon što je došlo do rušenja. Sredstvo za dezinfekciju ruku ne štiti od ispadanja dijelova kože. Izbjegavajte dodirivanje očiju, nosa i usta, ako je moguće. Nemojte koristiti dezinfekcijske maramice na koži.

Idite u podrum ili u sredinu zgrade. Držite se dalje od vanjskih zidova i krova. Pokušajte održavati udaljenost od najmanje šest stopa između sebe i ljudi koji nisu dio vašeg kućanstva. Ako je moguće, nosite masku ako ste u skloništu s ljudima koji nisu dio vašeg kućanstva. Ne smiju ih nositi djeca mlađa od dvije godine, osobe koje imaju problema s disanjem i oni koji ne mogu sami skinuti maske.

Ostanite unutra 24 sata osim ako lokalne vlasti ne daju druge upute. Nastavite prakticirati socijalno distanciranje nošenjem maske i držanjem udaljenosti od najmanje šest stopa između sebe i osoba koje nisu dio vašeg kućanstva.

Obitelj bi trebala ostati ondje gdje jest, unutra. Ponovno se okupite kasnije kako biste izbjegli izlaganje opasnom zračenju. Držite svoje ljubimce unutra.

Pratite bilo koji medij koji je dostupan za službene informacije, na primjer kada je sigurno izaći i kamo biste trebali ići. Radio-uređaji na baterije radit će i nakon nuklearne detonacije. Usluge mobilnog telefona, tekstualnih poruka, televizije i interneta mogu biti poremećene ili nedostupne.

Primjer studije o nuklearnom ratu

Simulacijska studija objavljena 2019. godine pokazala je da bi nuklearni rat između Sjedinjenih Američkih Država i Rusije gurnuo Zemlju u nuklearnu zimu za nekoliko dana, zbog razine dima i čađe ispuštenih u atmosferu.

Također, radioaktivne čestice mogu putovati izvanredno daleko, nedavna studija pokazala je da su ostaci radioaktivnog ugljika iz hladnoratovskih testova nuklearne bombe pronađeni duboko u Marijanskoj brazdi, najdubljoj točki svjetskih oceana.

Postoje međunarodni ugovori koji zaustavljaju širenje i korištenje nuklearnog oružja, ali u trenutnoj situaciji nismo sigurni, prenosi ScienceAlert.

Mogućnost nuklearnog rata je izazvala reakcije na društvenim mrežama

Jedan Amerikanac je rekao: "Rođen sam 1944. godine. Ja sam ratna beba. Dok smo odrastali u Hollywoodu, imali smo vježbice za patke i skrivanje, koje bismo skrivali ispod stolova i pokrivali oči rukama kako nas nuklearna eksplozija bombe koju je Rusija poslala ne bi zaslijepila. Zahvaljujući Donaldu Trumpu ta bi noćna mora mogla postati stvarnost."

"Sutra idem u prodavaonicu rabljenih proizvoda po jedan od onih stolova iz mog djetinjstva, mogu izdržati nuklearnu eksploziju ako se zavučeš ispod njih", rekao je drugi korisnik.

Ljude više nije briga za pandemijska pravila: "Ako dođe do nuklearne eksplozije, nije me briga za covid pravila."

Jedan profesor je rekao: "Ako umremo u termalnoj nuklearnoj eksploziji dok spavamo, samo zapamtite da je Hillary kriva što je prodala uran Putinu."

Neki ne žele više o tome slušati: "Ljudi objavljuju što učiniti u slučaju nuklearne eksplozije, radije bih dobio savjet o posljednjim zabavnim stvarima prije nego što se dogode."

"Nikad nisam mislio da ću doživjeti dan kada ću gledati video o nuklearnom ratu ne samo iz znanstvene znatiželje, već i da provjerim jesam li dovoljno udaljen od centra sljedećeg velikog grada da preživim i kap jedne od ovih stvari. Zaj... vremena u kojima živimo", napisao je jedan izbezumljeni korisnik.

"Srce mi se slama, toliko je ljudske inteligencije i koristimo je da se međusobno ubijamo", dodala je jedna žena.

Treća se složila: "Zamislite da su ljudi evoluirali toliko godina, postali toliko tehnološki napredni, samo da bi se međusobno ubijali."