Tri dana prije napada Rusije na Ukrajinu njemački Ured za kartele dopustio je ruskom državnom naftnom koncernu Rosneft preuzimanje velikog paketa dionica njemačke rafinerije PCK.
Rafinerija PCK (Petrokemijski kombinat), koja se nalazi u Brandenburgu, je među najvećim u Njemačkoj. Ona opskrbljuje benzinom, dizelom i lož-uljem gotovo čitav Berlin i Brandenburg i pokriva ukupno oko 10 posto njemačkog tržišta. U njoj se uglavnom prerađuje ruska nafta. Do kraja prošle godine su najveći vlasnici rafinerije sa po 37,5 posto udjela bili britansko-nizozemski koncern Šel (Shell) i ruski Rosneft. Ostatak je bio podijeljen na manje dioničare, piše Deutsche Welle.
Kada je Šel početkom ove godine ponudio dionice na prodaju je Rosneft, gdje je bivši kancelar Gerhard Šroder (Schröder) predsjednik Nadzornog odbora, iskoristio pravo prvo otkupa. Budući da je ruski koncern već ranije otkupio veći dio dionica manjih dioničara, time bi on postao gotovo isključivi vlasnik rafinerije s 91,67 posto udjela. Zbog obima posla je, međutim, prije toga bilo potrebno odobrenje Ureda za kartele.
Dozvola je izdana 21. februara. Prema riječima glasnogovornika Ureda, odobrenje je dano samo tri dana prije nego što su ruske trupe napale Ukrajinu jer nije bilo prigovora u vezi s kupnjom dionica, a Ured za kartele radi neovisno o politici, pa onda i neovisno o geopolitici.
Ovaj Ured, čije je sjedište u Bonu (Bonn), ima status Savezne službe, ali je, faktički jedan od kontrolnih organa vlasti, pa jako pazi na svoju samostalnost u odlučivanju.
No, za vladu ta dozvola nije mogla doći u nezgodnije vrijeme: već u tom trenutku su bile pripremane i diskutirane sankcije protiv Rusije, a sada, otkako je Rusija napala Ukrajinu, ta je odluka više nego apsurdna.
Toga je naravno bio svjestan i njemački ministar privrede Robert Habeck iz stranke Zelenih, pa je objavio da će Ministarstvo pokrenuti tzv. postupak provjere ulaganja. Tu se radi o zakonski dozvoljenom procjenjivanju od strane Ministarstva privrede o tome, je li vjerojatno da bi strano ulaganje moglo imati negativan učinak na javni red ili sigurnost u Njemačkoj.
Takve provjere nisu česte, ali ih ima. U pravilu se one odnose na pokušaje stranih firmi da preuzmu vlasništvo nad njemačkim kompanijama koje se iz bilo kog razloga smatraju strateški važnim. Posljednji takav slučaj je bio nedavni pokušaj preuzimanje Silitronika (Siltronic) od strane tajvanskih investitora. Siltronik je tehnološka firma koja proizvodi silicijske pločice koje su osnova za daljnju proizvodnju mikročipova. Taj je posao propao jer je Ministarstvo privrede tako dugo držalo predmet kod sebe na stolu, sve dok nije prošao rok za izdavanje potvrde kako nema primjedbi.
Inače se Rosneft i u drugim zemljama nalazi pod pritiskom. Tako je primjerice britanska naftna kompanija BP, koja je dosada imala u vlasništvu 20 posto dionica Rosnefta, izjavila da će ih prodati.
Obrazloženje: ruska invazija u Ukrajini i patnja ukrajinskog stanovništva. Koncern računa da će zbog tog poteza morati na kraju prvog kvartala otpisati oko 25 milijardi dolara. Rosneft je ovu odluku žestoko kritizirao tvrdeći da je ona rezultat „nevjerojatnog političkog pritiska" kojem je BP bio izložen. I britanski mediji su izvijestili da je potez BP-a uslijedio nakon pritiska vlade.
A i Norveška energetska kompanija Equinor je odlučila da će prodati svoja zajednička ulaganja (Joint Ventures ) koja je s ruskim partnerima imala u Rusiji. I kod njih je obrazloženje jednoznačno: ruska invazija u Ukrajini. Equinor je u većinskom vlasništvu norveške države i već je više od 30 godina prisutan u Rusiji, a 2012. je dogovorena i strateška suradnja s Rosneftom. Vrijednost imovine ove norveške firme u Rusiji se procjenjuje na 1,2 milijarde dolara.
