Ruska invazija na Ukrajinu ujedinila je Evropu više od bilo kojeg drugog događaja nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Neutralne države poslale su Ukrajini oružje, NATO-ove članice su odgovornije pristupile svojim obavezama prema savezu, a zemlje s jakim ekonomskim vezama s Rusijom nametnule su joj ozbiljne sankcije.
Zbog jedinstva Zapada glede vojnog i političkog djelovanja te sankcija mnogi su postali optimističniji oko očuvanja sigurnosti u Evropi. To pogotovo vrijedi za tri nordijske nacije, Norvešku, Švedsku i Finsku, koje su se zbog ruske invazije našle u središtu pažnje zbog svog jedinstvenog međusobnog odnosa i relacije s ostatkom Evrope i Rusije.
I Norveška i Finska dijele kopnene granice s Rusijom. Norveška, najzapadnija od navedene tri zemlje, članica je NATO-a, ali nije u Evropskoj uniji, dok su Finska i Švedska u EU, ali nisu u NATO-u. Sve tri države su, zbog svoje blizine Rusiji, podržavale neutralan stav spram te zemlje. Također, sve tri su članice Šengenskog prostora EU, što znači da se između njih putuje bez prolaska granica.
No sada se, usred krize u Ukrajini, postavlja pitanje: Kako možete voditi politiku nekonfrontacije ako istovremeno dijelite kopnenu masu s Rusijom?
Jedan visoki evropski odbrambeni dužnosnik rekao je za CNN da, "ako Putin uspije u Ukrajini, onda se postavlja pitanje ko je sljedeći." Iako su do nedavno, kako ne bi isprovocirale Rusiju, Švedska i Finska odmahivale rukom na pristupanje NATO-u, sada se u obje zemlje ozbiljno diskutira o pridruživanju ovom vojnom savezu.
- Iznenadna odluka Finske i Švedske da se prekine dugogodišnja tradicija neutralnosti i da se izvezu oružje i zalihe u Ukrajinu bio je velik šok za Evropljane, a vjerojatno i za Putina - rekao je Čarli Salonius-Pasternak (Charly), stručnjak za globalnu sigurnost na Finskom institutu za međunarodne poslove, a prenosi CNN.
On smatra da bi ove tri države mogle povući još hrabrije poteze.
- Ako Norveška, Švedska, Finska, Danska i Island šalju oružje i jedinice u druge zemlje i koordiniraju svoje djelovanje, onda imamo područje vojne sigurnosti koje se proteže izvan granica EU i NATO-a, što će zaista otežati život Rusiji - rekao je Salonius-Pasternak.
Aleksander stub (Alexander Stubb), bivši premijer Finske, vjeruje da je ulazak te zemlje u NATO sada vjerovatniji jer je Putin narušio ravnotežu koju je Finska održavala godinama.
- Strateški, uvijek smo željeli ostaviti mogućnost pridruživanja NATO-u kao pričuvno sredstvo protiv potencijalne ruske agresije. Održavali smo uravnoteženo vojno djelovanje, postigli to da je naša vojska kompatibilna s NATO-om a da nismo članice saveza - rekao je Stub i dodao da su Putinove akcije uništile tu ravnotežu.
- Finsku vodi ono što ja nazivam racionalnim strahom. Vidimo da je Rusija agresivna i ne želimo ostati sami kao u Drugom svjetskom ratu - dodao je Stub.
Hakon Lunde Saksi (Saxi) s Norveškog univerziteta odbrane smatra da su "Finska i Švedska godinama ublažavale činjenicu da nisu u NATO-u jačanjem veza s SAD-om, Britanijom i ostatkom transatlantske zajednice". Kaže da odbrambene organizacije poput NORDEFCO-a čine regiju sigurnijom.
- Najmoćnija poruka posljednjih nekoliko sedmica bilo je jedinstvo. Prvo su Danska i Švedska poslale vojnu opremu u Ukrajinu, a zatim su ih slijedile Finska i Norveška. Zbog krizne situacije se ovakva saradnja odvija sve brže, što znači da se možemo zaštititi od bilo kakvog neprijatelja - kazao je Saksi.
