Izjava predsjednika Amerike Džoa Bajdena (Joe Biden), da Vladimir Putin ne smije ostati na vlasti, do sada je nezabilježena retorika na relaciji Vašington – Moskva, ocijenio je za Gradsku RTV vanjskopolitički komentator Boško Jakšić i dodao da je upitan način na koji se komentariše njegova izjava.
- Iako su odmah u Bijeloj kući i Stejt Departmentu shvatili kolika je opasnost jedne takve izjave, jer ona bi značila da je američki cilj smjena režima u Moskvi, državni sekretar Entoni Blinken (Antony) se odmah oglasio i rekao u jednom dodatnom objašnjenju i novom tumačenju da nije ambicija SAD promjena režima, već samo da se Putinu ne dozvoli i da mu se ne dopuste nove agresije poput one na Ukrajinu- objašnjava Jakšić.
Izjava je, kako navodi, ostala zabilježena, bez obzira na sva naknadna tumačenja i potpuno je zasijenila Bajdenov napor da rat u Ukrajini predstavi kao bitku generacija i sukob demokratije i autokratije.
- Ona će ostati, kao što je zabilježena na Zapadu pa i u Vašingtonu, još više će ostati u političkom pamćenju u Kremlju, gdje su veoma oštro odreagovali na jednu takvu izjavu. Tako da čini mi se da je riječ o jednom nesmotrenom, pa moglo bi da se kaže, diplomatskom gafu, koji je obilježio Bajdenovo putovanje u Evropu - smatra on.
Komentirajući riječi koje je američki predsjednik uputio poljskom kolegi Andžeju Dudi, da je član pet NATO sporazuma koji propisuje da je napad na jednu članicu alijanse, napad na sve ostale, za SAD sveta obaveza, Jakšić kaže da je to ponavljanje stava koji svi znaju, pa čak i u Moskvi.
- To što se Putin odlučio na invaziju Ukrajine, koja je nesumnjivo ozbiljniji protivnik nego što bi to bile Baltičke zemlje, samo je dokaz da on ne želi konfrontaciju direktno sa NATO savezom, nego traži teritoriju gdje Rusija i Zapad mogu da vode konflikt, a da to ne bude razlog za aktiviranje člana 5 Povelje NATO-a - ističe jakšić.
Putin, u ovom trenutku, nije u situaciji da proširuje frontove svojih dejstava, ocjenjuje Jakšić. Međutim, to ne znači da, u okvirima jedne vrste dugog hladnog rata kako vidi rat u Ukrajini, se interesi Kremlja neće proširiti i van neposrednog susjedstva.
- I da će pokušati, kao što je pokušavao 2016. na neki način, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju, kao dvije najnovije članice NATO-a, da ih destabilizuje. Mislim da ti napori teško mogu da prođu, bez obzira što će se Putin pritom oslanjati i na Beograd. Sve što se događa u Crnoj Gori i Sjevernoj Makedoniji, ide preko Beograda. Veliko je sada pitanje kako će se Aleksandar Vučić ponašati poslije izbora zakazanih za 3. april. Ukoliko bi, pod pritiskom Zapada, Vučić nakon izbora korigovao svoju politiku, to bi značilo da Beograd nema tako snažnu ulogu u ruskom pritisku na Podgoricu ili Skoplje”- zaključuje Jakšić.
