Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković primio je u Banskim dvorima slovenskog kolegu Janeza Janšu s kojim je razgovarao o posljedicama rata u Ukrajini, o izbjegličkoj krizi i prihvatu izbjeglica, kao i o jačanju energetske neovisnosti dviju država, kada je riječ o plinu i električnoj energiji, a dotaknuli su se i pitanja izmjene izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, javlja Anadolija.
Hrvatski premijer Andrej Plenković ustvrdio je nakon sastanka kako je sa slovenskim kolegom Janezom Janšom unaprijedio odnose i atmosferu između hrvatskog i slovenskog naroda koja je, ocijenio je, trenutačno bez tenzija.
Dvojica premijera razgovarali su aktualnoj ruskoj agresiji na Ukrajinu i njezinom posljedicama, s tim da se dvije države slažu oko kvalifikacije kako je riječ o "ruskoj agresiji", uz isticanje podrške ukrajinskom narodu u borbi za svoju slobodu i neovisnost.
Razgovarali su o izbjegličkoj krizi, za koju je rečeno kako je bez presedana, pri čemu je Plenković naveo kako je Hrvatska primila već 10.500 ukrajinskih izbjeglica koje 90 posto čine žene i djeca.
- Ukrajince treba prihvatiti i zalagati se da se tamo postigne mir - poručio je premijer Janša koji je istaknuo kako na razini europskih država postoji solidarnost za prihvat daljnjeg izbjegličkog vala iz Ukrajine za kojega je ocijenio kako će i dalje eskalirati te poručio kako je Slovenija spremna primiti broj izbjeglica koji je recipročan s kapacitetima Slovenije.
On je dodao da njihov cilj nije da se pola Ukrajinaca preseli u Europu nego da se u Ukrajini uspostavi mir.
Druga važna tema dvojice premijera bila je porast cijena energenata, a dogovoren je i sastanak dvojice ministara zaduženih za energetiku sljedeće sedmice u Zagrebu, kako bi razgovarali o jačoj povezanosti dviju zemalja plinovodom, korištenju LNG kapaciteta na Krku te nastavku suradnje na Nuklearnoj elektrani Krško u kojoj su dvije države suvlasnici.
- Ako se krene u izgradnju novog bloka, Hrvatska bi tu participirala po modelu kao i danas, što je s obzirom na europske strateške odmake od Rusije u energetici pitanje na kojem moramo raditi - kazao je Plenković.
Plenković je najavio kako će Hrvatska nastaviti pratiti Sloveniju u razvoju NE Krško u postojećem aranžmanu 50:50, s obzirom da NE Krško zadovoljava trenutačno 15 posto hrvatskih potreba za električnom energijom.
Slovenski premijer Janša ocijenio je kako je pred dvjema državama sigurno 'opraštanje od ruskih energenata', iako je dio Europe djelomično i većinski ovisan o njima, a naglasio je kako je uklanjanje te ovisnosti ključni europski prioritet.
- Čestitke Hrvatskoj koja se pravovremeno odlučila za izgradnju terminala na ukapljeni plin, važno je ponekad unaprijed predvidjeti što se može dogoditi. Nuklearna energija se u Europi uzima kao dio rješenja, ne više kao dio problema - kazao je Janša.
- Izgradnja alternativnih plinovoda i interkonekcija u Europskoj uniji zahtijeva određeno vrijeme. Isti brod na Omišlju na LNG terminalu, s već postojećom infrastrukturom, prilagodili smo s 2,6 milijardi kubičnih metara plina na 2,9 milijardi. Postojeći brod mogao bi ići do 3,5 milijardi kubičnih metara plina - kazao je Plenković.
Dodao je kako bi važno bilo investirati u proširenje plinovoda, prije svega od Zlobina do Bosiljeva, kao i u interkonekciju Lučko - Zabok - Rogatec prema Sloveniji, koju bi trebalo uz određena ulaganja proširiti. Istaknuo je kako uz Sloveniju potrebe za ovom plinskom rutom ima i Austrija, a očekuje se kako će kasnije i ostale zemlje sjeverne i istočne Europe imati potrebe za ovim plinom.
- Slovenija trenutačno ima potrebu za oko milijardu kubičnih metara plina. S obzirom na potrebe koje dolaze sa sjevera, potrebno je razmišljati o gradnji novih plinovodnih kapaciteta i tu financiranje neće biti problem jer će se ulagati europska sredstva - poručio je Janša.
Slovenski premijer je dodao kako je okoliš u Krškom pripremljen za izgradnju još jednog bloka nuklearne elektrane te kako bi se on mogao dovršiti do 2033. godine.
Upozorio je na moguću opasnost od hakerskih napada od strane Ruske Federacije na električni sustav europskih država. Premijeri su razgovarali o situaciji u susjedstvu, posebno o Bosni i Hercegovini.
- Založili smo se jednako da se potaknu lideri, prije svega bošnjačkih i hrvatskih političkih stranaka u Federaciji BiH kako bi iskoristili predstojeće dane da se postigne konsenzus oko ograničene reforme Ustava i izborne reforme. Na taj način mislimo da bi se moglo ići prema pravednom rješenju u kojem će se svi konstitutivni narodi i svi građani BiH osjećati dobro i biti adekvatno zastupljeni u predstavničkim tijelima BiH, tu posebno mislim na Predsjedništvo i Domove naroda. Zadovoljni smo da su u strateškom kompasu Europske unije spomenuti konstitutivni narodi - izjavio je Plenković.
- Imate našu potporu u nastojanjima za stabilizaciju vezanu uz BiH. Realističan pogled nas koji smo blizu ključan je za postizanje pomaka - poručio je Janša.
Plenković je istaknuo kako Janšina Vlada u Sloveniji Hrvatskoj daje potporu na njezinom putu u Eurozonu, Šengen i OECD.
Dogovoren je nastavak ministarske suradnje na razini vanjskih poslova kako bi se olakšao život i posao slovenskih i hrvatskih ribara u Piranskom zaljevu.
- Tražimo rješenja za otvorena pitanja, pitanje granice i za ribolovni režim i ja sam umjereni optimist da ćemo u relativno kratkom vremenu do rješenja doći - poručio je Janša.
Premijer Plenković je istaknuo kako je prijedlog Hrvatske da se ni prema slovenskim ni prema hrvatskim ribarima ide s kaznama za ribolov u dijelu mora koji je sporan u razgraničenju. Trgovinski odnosi Slovenije i Hrvatske, koji su na razini od 5,6 milijardi eura robne razmjene, također su ocijenjeni dobrima, s obzirom da je od 2020. na 2021. godinu zabilježen skok od 34 posto. Premijeri su razgovarali i o turizmu pri čemu je navedeno kako je oko 55 posto Slovenaca boravilo u Hrvatskoj prošle godine te ostvarilo 8,3 milijuna noćenja.
Riječ je o osmom bilateralnom susretu hrvatskog premijera Plenkovića i slovenskog premijera Janše.
