Francuski predsjednik Emanuel Makron (Emmanuel Macron) obećao je danas da će Francusku učiniti "prvom velikom nacijom" koja će prestati koristiti naftu, ugalj i plin kao izvore energije, nastojeći se tako približiti mladim i zelenim glasačima iz bojazni da bi upravo oni u drugome krugu izbora sljedeće sedmice mogli biti suzdržani.
Na skupu u Marseilleu, čiji su stanovnici u prvome krugu izbora 10. aprila masovno glasali za kandidata radikalne ljevice Žan Luka Melenhona (Jean-Luca Melenchon), Makron je pokušao povećati malu prednost koju, kako pokazuju istraživanja javnog mišljenja, ima u odnosu na svoju najsnažniju suparnicu, desničarku Marine Le Pen.
Uoči drugog kruga izbora 24. aprila, predsjednička utrka se vodi na ljevici jer oboje kandidata nastoje privući glasače koji su u prvome krugu prošle nedjelje izabrali Melenhona.
Makron je rekao da će njegov idući premijer biti izravno angažiran na, kako je kazao - "zelenom planiranju".
- Čini mi se da je puno tjeskobe među našim mladim ljudima - rekao je Makron okupljenima ispred palate Pharo kod marseilleske stare luke.
- Misija novog premijera bit će učiniti Francusku prvom velikom nacijom koja će postupno prestati koristiti plin, naftu i ugalj. To je moguće i mi ćemo to i realizirati. Između uglja i plina s jedne strane i nuklearne energije s druge, biram nuklearnu - kazao je svojim pristalicama Makron.
Aktualni francuski predsjednik već najavio da do sredine stoljeća želi izgraditi šest novih nuklearnih reaktora i pokrenuti studije za izgradnju njih još osam, povećati kapacitete za korištenje solarne energije za deset puta i izgraditi 50 vjetroelektrana u priobalju. Rekao je i da godišnje želi omogućiti postavljanje solarnih panela na 700.000 domova, što će omogućiti uštedu energije.
Okupljenima je kazao i da želi uvesti nacionalni dan prirode koji bi se obilježavao svake godine u maju, a Marine Le Pen je nazvao "klimatskim skeptikom".
Nakon prvog kruga izbora, Makron se otvara prema ljevici i "socijalnim" temama, premda se ranije predstavljao kao političar koji ne pripada "ni desnici, ni ljevici", ali ga ipak nazivaju "predsjednikom bogatih".
No u međuvremenu pokušava pridobiti obrazovanije biračko tijelo, birače lijevog centra i urbano stanovništvo među Melenhonovim pristašama.
Makron je na izborima 2017. birače privukao kao novo lice na političkoj pozornici. Tada je pobijedio Le Pen sa 66 posto glasova jer su birači u velikom broju glasovali protiv krajnje desnice.
Anketa javnog mišljenja provedena u subotu za Ipsos pokazala je da 33 posto Melenhonovih birača planira glasati za Makrona, 16 posto za Le Pen, a 51 posto je neodlučno.
