Njemačka je značajno smanjila energetsku zavisnost o Rusiji otkako je počela invazija na Ukrajinu, navodi se u izvještaju ministarstva privrede. "Njemačka se nalazi u procesu rapidnog smanjenja svoje energetske ovisnosti o Rusiji i diverzifikacije svoje opskrbe energentima", piše u izvještaju.
Procjenjuje se da je udio ruske nafte u ukupnom uvozu smanjen s prošlogodišnjih 35 posto na današnjih 12 posto.
Ovisnost o ruskom uglju pala je s 50 posto na oko 8 posto početkom ove godine zbog izmjena ugovora. Evropska unija uvela je već sveobuhvatnu zabranu uvoza ruskog uglja, ali je trenutno na snazi četveromjesečno prijelazno razdoblje.
- Svi ovi koraci koje poduzimamo zahtijevaju veliki zajednički napor svih aktera, a oni također znače troškove koje osjećaju i privreda i potrošači. Međutim, oni su nužni ako ne želimo da nas Rusija ucjenjuje - rekao je ministar privrede Robert Habek (Habeck).
Ubrzana energetska tranzicija dovest će u budućnosti do jeftine, nezavisne i sigurne opskrbe energentima, smatra Habek.
Njemačka vlada razmatra potpunu zabranu uvoza ruske nafte, što čini embargo na razini EU vjerovatnijim, piše dpa, pozivajući se na svoje izbore u Briselu. Zabrana uglja dogovorena je relativno brzo, ali je ruski plin i naftu teže zamijeniti, zbog čega se i teže dogovoriti o daljnjim sankcijama.
Njemačku je kritizirao Kijev, kao i druge zemlje članice EU, zbog ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima. Mađarska, Austrija, Slovačka, Španija, Italija i Grčka protive se embargu na rusku naftu, navode izvori njemačke novinske agencije.
Vlade sjevernih članica EU očito su zabrinute zbog posljedica ovisnosti o ruskoj nafti, a južne su države zabrinutije zbog rasta cijena energenata. Smatra se da razlog za promjenu njemačke pozicije leži u njenim nedavnim uspjesima u pronalaženju alternativnih dobavljača nafte.
Međutim, posebno u istočnoj Njemačkoj, potpuna nezavisnost od ruske nafte predstavlja izazov, uglavnom zbog rafinerije nafte u gradu Švedtu koja je u većinskom vlasništvu ruskog državnog energetskog diva Rosnjefta. Zbog toga će ona teško dobrovoljno obustaviti kupnju ruske nafte.
Prema izvještaju, više će vremena trebati da se Njemačka riješi zavisnosti o ruskom plinu.
U posljednje se vrijeme povećao uvoz norveškog i nizozemskog prirodnog plina, dok je uvoz ukapljenog prirodnog plina (LNG) "značajno porastao", a više plutajućih LNG terminala trebalo bi biti pušteno u promet 2023.
Zajedno s kratkoročnim naporima tvrtki i privatnih kućanstava da smanje korištenje plina kroz energetsku učinkovitost, očuvanje energije i elektrifikaciju, udio opskrbe ruskim plinom u Njemačkoj mogao bi se smanjiti na oko 30% do kraja godine, navodi se u izvještaju.
