Glasanje u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji naziva se "saveznim izborima u malom" – ne samo zato što je to najmnogoljudnija i ekonomski najvažnija pokrajina Njemačke, već i zato što je i izuzetno šarolika. Samo osam mjeseci nakon saveznih izbora, izbori u federalnoj jedinici od 18 miliona ljudi, što je skoro četvrtina stanovnika Njemačke, ovaj put se smatraju referendumom o novoj vladi u Berlinu, piše DW.

Nju sačinjavaju Socijaldemokrati (SPD) kancelara Olafa Šolca (Scholz) u koaliciji sa strankom Zelenih i neoliberalno orijentiranom Liberalnom strankom (FDP). Šolcov donekle suzdržan odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, rastuću inflaciju i energetsku krizu u kojoj Njemačka pokušava smanjiti zavisnost od ruskog plina, otvorio je pitanje do koje mjere njemački birači imaju simpatije za takozvanu semaforsku koaliciju.

U Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, pokrajini na zapadu Njemačke, nalazi se cijeli niz gradova koji su nekada živjeli od rudarstva i u kojima su ljudi ranije uglavnom birali SPD. Međutim, u pokrajini već godinama vladaju demokršćani (CDU) u koaliciji s liberalima. Prema poslednjim anketama CDU može računa na 30 posto glasova, a SPD na 28 posto.

Važnost izbora u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji za cijelu Nemačku teško je precijeniti, objašnjava politolog Klaus Šubert (Schubert), profesor na Sveučilištu u Minsteru. „Velika je kao neke države, na primjer kao cijela Nizozemska", kaže on i dodaje da ima i bruto druütveni proizvod (BDP) otprilike iste veličine. „Zbog toga", smatra Šubert, „teme i pitanja koji se nameću u ovoj pokrajini su ista kao i na nivou cijele zemlje. Rat u Ukrajini i opskrba energijom svima su na prvom mjestu."

Zaista, velik broj ljudi s niskim primanjima sve to već jako dobro osjeća: ukrajinska kriza je dovela do skoka cijena energenata, povećavajući cijenu benzina i hrane.

CDU pokušava prikupiti simboličke političke poene

- Međutim -na pokrajinskom nivou, kandidat – konkretna osoba – je čak važniji od stranke koju predstavlja. Zato je ove godine trka tako neizvjesna. S jedne strane imamo premijera države, demokršćana Hendrika Vista (Wüst), koji je na funkciji tek pola godine – on nema jasan profil za ove izbore - kaže Šubert.

Nakon neuspješne kancelarske kandidature Wistovog prethodnika na mjestu pokrajinskog premijera, Armina Lašeta (Laschet), Hendrik Vist - bivši lobist kompanije Eutop i advokat - je prošlog oktobra preuzeo funkciju pokrajinskog lidera, a da nije bio direktno izabran.

Fridrih Merc (Friedrich Merz), vođa njemačkih demokršćana, koji je rođen i živi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji, vjeruje da je CDU najveća narodna stranka u zemlji te da mora na svim izborima osvojiti preko 30 posto glasova. On je uvjeren da će sadašnji izbori u toj saveznoj zemlji predstavljati važan korak na tom putu.

A na njegovom je kraju - naravno! - ponovno vraćanje na vlast u Berlinu. Uoči izbora, Merc je pokušavao i za sebe i za svoje stranačke kolege prikupiti što više simboličkih poena, pa je čak i putovao u Kijev kako bi se slikao s tamošnjim predsjednikom Zelenskim, dok kancelar Šolc i dalje ne namjerava ići u Ukrajinu.

Socijaldemokratski kandidat

Vistov glavni konkurent je Tomas Kutšati (Thomas Kutschaty) iz SPD-a, advokat iz radničke klase. On je bio pokrajinski zastupnik od 2005., a potom i sedam godina ministar pravosuđa u pokrajinskoj vladi. U posljednje vrijeme, Kutčati je aktivno promovirao svoju povezanost s kancelarom Šolcom tokom predizborne kampanje, uprkos njegovoj narušenoj reputaciji pošto velik dio javnosti smatra da je Šolc nepotrebno odugovlačio s isporukom teškog naoružanja Ukrajini i pristankom na naftni embargo protiv Rusije.

Ali politolog Šubert ne očekuje da će podrška Berlina u posljednjem trenutku biti od velike pomoći u nedjelju. „I jedna i druga stranka trebaju samo jedan ili dva posto više glasova nego što im daju ankete i moći će osigurati većinu s koalicijskim partnerom kojem je sklona." Za SPD su poželjan partner Zeleni, a za CDU liberali.

Manje stranke u centru pažnje

U situaciji tako izjednačenih šansi velikih stranaka, one manje dobijaju na težini. Liberali (FDP) su u pokrajinskoj koaliciji s demokršćanima već pet godina. Poslovično skloni svijetu biznisa, malo su učinili da osvoje srca birača. Na prošlim izborima 2017. godine imali su podršku 12,6 posto birača, dok im ankete sada daju oko sedam posto – iako obećavaju ulaganja u nove tehnologije i održivost ekonomije.

Zeleni će ipak najvjerojatnije imati značajan porast podrške u u poređenju sa izborima 2017. Trenutno im ankete daju 16 posto podrške, a na prošlim izborima ostvarili su svega 6,4 posto. "Zeleni su bili odlični u komunikaciji, posebno s mlađim biračima. I stekli su kredibilitet posljednjih godina time što su bili u vladajućim koalicijama, na pokrajinskom, a sada i na nacionalnom nivou."

Klimatske promjene utiču na živote ljudi u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji. Bilo je velikih šumskih požara 2018. i ogromnih toplotnih valova, kao i smrtonosnih poplava u dolini Ahra prošlog ljeta. Prirodne katastrofe su "veoma važno pitanje ovdje i mnoge glasače su približile Zelenima", smatra Šubert.

Ako Zeleni doista ostvare velik uspjeh, kako im to predviđaju ankete, a SPD i CDU ostanu izjednačeni, ekolozi će biti oni koji će određivati pobjednika i na ovim "mini saveznim izborima", baš kao što su to uradili i na pravim saveznim izborima prošlog rujna.

Što se tiče stranke Ljevice, prema sadašnjim prognozama će ona teško uspjeti preći izborni prag i ući u parlament. Time se nastaviti trend marginalizacije ove stranke, koji je bio zabilježen već i na različitim ranijim izborima.

Pad krajnje desnice

Krajnje desničarska populistička Alternativa za Njemačku (AfD) doživjela je svoj prvi veliki poraz na prošlotjrdnim izborima u maloj sjevernoj saveznoj zemlji Šlesvih-Holztajn, gdje nije uspjela preći izborni prag od pet posto i ući u tamošnji parlament.

- To je važno - objasnio je Šubert, „jer im i u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji također ne ide dobro. Oni će vjerojatno ući u parlament, ali sa manje mjesta nego ranije - podrška im stalno opada. Razlog tome je svakako i poslovična bliskost AfD-a s Rusijom i Putinom, kao i činjenica da su neki njihovi zastupnici putovali na Krim. Šubert smatra kako je malo vjerojatno da „će AfD uspjeti osvojiti glasove izvan svog osnovnog biračkog tijela".