Akcionarsko društvo "Sveti Stefan hoteli" i ubuduće će biti jedina hotelska kompanija koja gazduje i sa četiri pravoslavne crkve.
Odbor direktora firme, u većinskom vlasništvu države, koja gazduje najelitnijim ljetovalištem na ovom dijelu Jadrana - grad hotelom "Sveti Stefan", nije dao zeleno svjetlo na zahtjev mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija da se crkve nakon šest decenija vrate Mitropoliji u formalno vlasništvo.
U tome ih je navodno spriječio stav Zaštitnika imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
Izvršni direktor "Sveti Stefan hoteli" Nikola Plamenac za "Vijesti" je kazao da je Odbor direktora zaključio da se do okončanja sudskih sporova pred nadležnim sudovima po istom pitanju ne može postupati.
On je podsjetio da su predsjednici odbora direktora Hotelske grupe "Budvanska rivijera" i "Sveti Stefan hoteli", Mijomir Pejović i Dragana Kažanegra Stanišić, na početku mandata izrazili spremnost da Mitropoliji vrate crkve, kada se stvore zakonski okviri, odnosno okončaju sudski sporovi.
- Da će se saglasiti s predloženim rješenjem, odnosno prihvatiti tužbeni zahtijev o vraćanju vlasništva nad crkvama koje se nalaze na ostrvu Sveti Stefan, a kojima trenutno raspolaže kompanija "Sveti Stefan hoteli", u kojima je vjerske obrede isključivo izvodilo sveštenstvo Mitropolije crnogorsko-primorske, odnosno čiji je upravitelj bio Manastir Praskvica vjekovima unazad. Potrebno je postići saglasje u dijelu Odbora direktora čiji su predstavnici imenovani od strane Vlade, s obzirom da odluke o imovini Društva može donositi Odbor direktora ukoliko njegova vrijednost ne prelazi 20 odsto ukupne vrijednosti Društva, što po ovom pitanju nije slučaj - rekao je Plamenac te dodao :
- Interesi kompanija kakve su "Budvanska rivijera" i "Sveti Stefan hoteli" ne smiju biti samo finansijski iskazani i vođeni isključivo profitom, kompanije moraju pokazati društvenu odgovornost i sluh za kulturno-istorijsko nasljeđe i zaštititi ga od potencijalno loših odluka i devastacije, kakvih smo primjera imali u prošlosti”, naglasio je Plamenac.
Prema njegovim riječima, nakon što je društvo "Sveti Stefan hoteli" 21. aprila 2022. dobilo od Mitropolita crnogorsko-primorskog Zahtjev za povraćaj četiri crkve na Svetom Stefanu, obratili su se za mišljenje Zaštitniku imovinsko-pravnih interesa Crne Gore.
- I na prvoj narednoj sjednici, održanoj 12. maja, Odbor direktora je upoznat s mišljenjem Zaštitnika i razmatran je navedeni zahtjev. Zaključeno je da se do okončanja sudskih sporova pred nadležnim sudovima po istom pitanju ne može postupati - kazao je za "Vijesti" Plamenac.
Iako Mitropolija nikada nije prekinula brigu o crkvama, a sveštenici svakodneno obilaze vjerske objekte, obavljaju službu, a vjernici na velike praznike dolaze na ostrvo, činjenica da su crkve, koje su gradili prije više stotina godina mještani, uknjižene na hotelsku kompaniju, bio je osnovni povod da se pokrene sudski spor.
Spor je potom privremeno obustavljen, a nastavljen je kao upravni postupak kod Uprave za nekretnine. Ipak, u katastarskoj evidenciji Uprave za nekretnine vlasnik svih nepokretnosti na ovom jedinstvenom ostrvu je sada kompanija "Sveti Stefan hoteli".
Prethodno, srednjovjekovne crkve više od 60 godina bile su uknjižene na HG "Budvanska rivijera", od kada je ostrvo pretvoreno u najelitnije ljetovalište na crnogorskom primorju.
Od juna 2019. one su u vlasništvu novoosnovane firme "Sveti Stefan hoteli", koja je u većinskom vlasništvu Vlade, a trećinu akcija ima kompanija biznismena Miodraga Kostića.
Mitropolija je osporila rješenje o nacionalizaciji ostrva Sveti Stefan, koje je 60-ih godina prošlog vijeka pretvoreno u luksuzni grad-hotel, a crkve uknjižene na tadašnju hotelsku kompaniju, čiji je nasljednik bila HG "Budvanska rivijera".
Mitropolija je još 2010. u kotorskom Osnovnom sudu pokrenula spor kako bi poništila rješenje o nacionalizaciji koje je donijela vlast bivše SFRJ, kako bi četiri crkve, čiji je titular manastir Praskvica, duhovno sjedište Paštrovića, i formalno vratila u njihovo vlasništvo.
Na Svetom Stefanu postoje četiri crkve - najstarija, posvećena arhiđakonu Stefanu, građena je 1464. godine i po njoj je poluostrvo dobilo ime.
Najveća crkva, udaljena svega metar, građena je 1885. i posvećena prenosu moštiju Svetog Stefana.
Treća je skromnih dimenzija i nalazi se jugoistočno od hotelske recepcije i posvećena je Preobraženju Gospodnjem.
Najkontroverznija je sudbina crkve Roždestva presvete Bogorodice, koja je prije šest godina obnovljena, nakon što je bila porušena i sazidana u kockarnici.
Izgrađeno 1442. godine, nekadašnje srednjovjekovno paštrovsko utvrđenje i utočište pred turskim i piratskim upadima, nakon Drugog svjetskog rata pretvoreno je u jedinstveni grad-hotel.
Pedesetih godina 20. stoljeća iz samog političkog vrha Jugoslavije potekla je inicijativa da se ribarsko selo Sveti Stefan pretvori u luksuzni grad-hotel.
Naredba da se ostrvo iseli stigla je 1955. kada mještani odlaze s ostrva, ostvaljajući, osim kuća, i četiri crkve.
Luksuzni grad-hotel prima prve goste 1960. godine, a za potrebe izgradnje kockarnice tada se ruši crkva Aleksandra Nevskog ili Crkva Roždestva presvete Bogorodice, izgrađena negdje u 15. stoljeću.
Naziv nosi sve do 1938. godine kada je kupljena.
Kraljica Marija Karađorđević tražila je od Sinoda SPC da se preimenuje u slavu ruskog sveca kojeg je poštovala i kojem se molila.
Tadašnje vlasti 1959. godine su je konfiskovale, kao i ostalu cjelokupnu imovinu Karađorđevića i preknjižili je kao opšte dobro. Crkva je bila sazidana u kockarnicu, da bi je prije deceniju, nakon velikog narodnog bunta, mještani potpuno obnovili.
