Vijeće Evropske unije dalo je u ponedjeljak zeleno svjetlo za otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, objavilo je češko predsjedništvo.

Ambasadori država članica usaglasili su pregovaračke okvire za obje zemlje, čime se stvaraju uvjeti za prvu međuvladinu konferenciju o pristupanju, koja će se održati u utorak u Briselu.

Analiza zakonodavstva

Na toj će se konferenciji pregovori s obje zemlje proglasiti otvorenima, a nakon toga se kreće s tzv. screeningom, dubinskom analizom zakonodavstva obje zemlje i stepenom njihove usklađenosti s evropskom pravnom stečevinom.

- Vijeće EU upravo je dalo pristanak na otvaranje pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom. Poduzeli smo važan korak k približavanju zapadnog Balkana Evropskoj uniji. To je veliki uspjeh našeg predsjedanja - poručio je preko Twittera češki premijer Petr Fiala.

Prva konferencija o pristupanju prvi je proceduralni korak na dugom putu prema članstvu.

Sjeverna Makedonija je kandidat za članstvo u EU već 17 godina. Otvaranje pregovora s tom državom prvo je blokirala Grčka, a blokada je uklonjena tek nakon što je država pristala promijeniti ime iz Makedonija u Sjeverna Makedonija i to joj je omogućilo ulazak u NATO. Nakon što je apsolvirana grčka blokada pojavila se Bugarska sa svojim zahtjevima koji dovode u pitanje makedonski nacionalni identitet i jezik.

Ništa bez promjene ustava

Albanija je kolateralna žrtva bugarske blokade jer je tretirana u paketu sa Sjevernom Makedonijom.

Sjeverna Makedonija je prihvatila prijedlog Francuske, koja je u prvoj polovini godine predsjedavala Vijećem EU-a. Prijedlog je izglasan u parlamentu bez učešća opozicije, koja je najavila da neće podržati promjenu ustava kako bi se u njemu spomenulo postojanje bugarske nacionalne manjine u Sjevernoj Makedoniji. Za promjenu ustava potrebna je dvotrećinska većina koju vladajuća koalicija nema bez opozicije.

Bugarska je najavila da neće dopustiti otvaranje prvih poglavlja dok se ne promijeni ustav.

Puno građana Sjeverne Makedonije uzelo je bugarske pasoše, koje im omogućavaju da putuju i rade u EU-u bez ograničenja. Bugarska to sada koristi kao dokaz da su ti građani zapravo etnički Bugari.