Najkraći dan na Zemlji od '60-tih godina prošlog vijeka bio je 29, juli ove godine. Ovo bi moglo dovesti do problema sa softverom koji se oslanja na tačno vrijeme, a koji je sveprisutan.

Zemlja je nedavno obavila punu rotaciju brže nego ikad dosad otkad se vrše takva mjerenja. Zbog toga što je ponoć došla 1,59 milisekundi brže nego inače moglo bi se dogoditi da će po prvi put ikad satovi širom svijeta biti pomaknuti prema naprijed.

Sporije nego ranije

Petak, 29. jula, bio je najkraći dan na Zemlji od ’60-tih godina prošlog stoljeća, kada su naučnici počeli mjeriti rotaciju matične nam planete uz pomoć visoko preciznih atomskih satova, piše tportal.

Općenito govoreći, Zemlja se jednom okrene oko svoje ose svakih 24 sata. Ta rotacija čini jedan dan, čiji su ciklusi izlazaka i zalazaka Sunca oblikovali obrasce za život milijardama godina.

Zadnjih nekoliko godina oboreno je više rekorda kada je riječ o brzini rotacije Zemlje. Tokom 2020. godine Zemlja je zabilježila 28 najkraćih dana u zadnih 50 godina. Najkraći među njima bio je 19. jula te godine, koji je srezao 1,47 milisekundi od 86.400 sekundi, koliko ih ima u danu. Međutim, 26. juli ove godine skraćivanje se popelo na 1,5 milisekundi.

U poređenju s ranim periodom njene historije, Zemlja se trenutno vrti sporije nego ranije. Prije 1,4 milijarde godina dan je trajao nešto kraće od 19 sati. Dani su se od tada produžavali, otprilike za 74 hiljaditi dio sekunde svake godine. Za to je uglavnom bio odgovoran Mjesec, čija gravitacija postepeno usporava brzinu rotacije.

Iako Zemlja usporava gledano dugoročno, kratkoročno slika nije tako jasna. Naime, puno je toga što utječe na brzinu Zemljine rotacije.

Zemlja u sebi sadrži otopljenu jezgru. Na površini ima kontinente koji se pomiču, oceane koji bujaju i glečere koji nestaju. Cijela planeta omotana je tankim pokrovom plinova i klima se dok se vrti oko svoje ose.

Čak i jači vjetrovi iz perioda El Nina mogu usporiti rotaciju za djelić milisekunde, dok je zemljotresi mogu produžiti.

Svjetski satovi

Kako bi svjetske satove držala usklađenim, Međunarodna telekomunikacijska unija (specijalizirana agencija Ujedinjenih nacija) uvela je dodavanje po sekunde tu i tamo tijekom juna i decembra.

Za to je zadužena Međunarodna služba za rotaciju i referentne sisteme Zemlje, koja svjetske vlade mora o eventualnom dodavanju ili oduzimanju sekunde obavijestiti šest mjeseci unaprijed.

Dosad je ukupno dodano 27 takvih prijestupnih sekundi. Prvi put su to učinili 1972. godine, a zadnji put je to bilo potrebno 2016.

Naredna prilika bit će u decembru ove godine, ali čini se kako će ubrzana rotacija Zemlje sama riješiti taj problem. To bi bilo poželjno jer se već mogu čuti upozorenja kako bi negativna prijestupna sekunda mogla imati nezgodne posljedice po softver koji se oslanja na tačno vrijeme.

Naime, većina tehnoloških sistema podrazumijeva kako se vrijeme konstantno kreće prema naprijed. Prilagodba u suprotnom smjeru mogla bi dovesti do problema u funkcionisanju, pa i raspada pojedinih sistema.